Detalji

Kreirano: 11 Srpanj 2023

Ažurirano: 06 Studeni 2024

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Združeni diplomski studij Digitalna lingvistika

Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Email: digitalna.lingvistika[at]ffzg.hr
Tel: 01/4092302
Fax: 01/4092438
Fax Filozofskog fakulteta: 01/6156879

Voditeljica studija:

dr. sc. Petra Bago, izv. prof. (pbago[at]ffzg.unizg.hr)
Tel: 01/409-2323
Primanje studenata:
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/13-clanovi-odsjeka/187-petra-bago

Zamjenica voditeljice studija:

dr. sc. Virna Karlić, izv. prof. (vkarlic[at]ffzg.unizg.hr)
Tel: 01/409-2117
Primanje studenata:
http://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/nastavnici/virna-karlic/

Tajništvo:

Maja Živko, tajnica (informacijske.znanosti[at]ffzg.hr)
Tel: 01/409-2302
Primanje studenata:
Primanje studenata:
radnim danom 10:00-14:00, soba E-326
Pauza:
radnim danom 11:00-11:30

Koordinatorica studija:

Lorena Ninčević (lnincevi[at]ffzg.unizg.hr)
Tel: 01/409-2323
Primanje studenata:
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/odsjek/clanovi-odsjeka/13-clanovi-odsjeka/3096-lorena-nincevic

ISVU koordinatorica:

Lorena Ninčević (lnincevi[at]ffzg.unizg.hr)
Tel: 01/409-2323
Primanje studenata:
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/odsjek/clanovi-odsjeka/13-clanovi-odsjeka/3096-lorena-nincevic

Erasmus koordinator:

Franko Burolo, asist. (fburolo[at]ffzg.unizg.hr)
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
Tel: 01/409-2109
Primanje studenata:
https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/odsjek/

Satničarka:

Lidija Milković, asist. (lmilkovi[at]ffzg.unizg.hr)
Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
Tel: 01/409-2123
Primanje studenata:
https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/?page_id=3851

UPISI
Informacije o upisu na studij možete naći na https://diplomski-upisi.ffzg.unizg.hr/.

Više informacija o združenom studiju Digitalna lingvistika i međunarodnim partnerima možete pronaći na https://digiling.university/.

Izvedbeni plan studija možete pronaći na https://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/14194.

Raspored nastave možete pronaći na https://web2020.ffzg.unizg.hr/studiji/raspored/.
Raspore nastave za ljetni semestar 2023./2024. možete pronaći na: Digitalna lingvistika 2023./2024. ljetni semestar.

Ispitni rokovi 2023./2024.

Digitalna lingvistika na društvenim mrežama 🌐💻💬

Detalji

Kreirano: 21 Svibanj 2019

Ažurirano: 21 Svibanj 2019

Terenska nastava - muzeologija i upravljanje baštinom - proljeće 2019.

Studenti i profesori Diplomskog studija muzeologije i upravljanja baštinom 14.05.2019. bili su na terenskoj nastavi u Karlovcu i Ozlju.

U Karlovcu su podijelili iskustvo rada u poplavljenom području posjećujući Slatkovodni akvarij Aquatiku, smješten uz samu Mrežnicu koja je bila toliko narasla da je poplavila okolne kuće i došla skoro do vrata samog Akvarija.

Na Turnju su vidjeli kako je jedna razrušena zgrada koja je imala veliku važnost za branitelje u Domovinskom ratu – California – postala zgrada Muzeja Domovinskog rata na Turnju i priprema se za otvaranja svojih vrata uređenjem postava i servisnih prostora.

Na kraju su posjetili Zavičajni muzej Ozalj i iskusili kako je raditi u spomeničkom zdanju, s ograničenim prostorom, ljudima i financijama, a s puno energije i kreativnih zamisli.

Na kraju su mogli opet svjedočiti snazi rijeke Kupe i ljepoti ozaljske Munjare koju je 1907. projektirao Herman Bolle.

• Terenska nastava - muzeologija - proljeće 2019.

Detalji

Kreirano: 04 Svibanj 2016

Ažurirano: 04 Svibanj 2016

Studijsko putovanje i terenska nastava
Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru od 27. do 29. travnja 2016.

Detalji

Kreirano: 11 Srpanj 2014

Ažurirano: 11 Srpanj 2014

Nastavna djelatnost

Osnivanjem Odsjeka 1981. godine, spajanjem dviju katedri (Katedre za bib­lio­tekarstvo čiji je predstojnik profesorica dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković i Kate­dre za informatologiju čiji je predstojnik profesor dr. sc. Bulcsú László) po­činje zajednički studij informacijskih znanosti. Jasno je da su svojim jakim inte­lek­tu­alnim potencijalom dvoje prvih predstojnika ostavili svoj osobni pečat i utje­cali na oblikovanje studija. Oboje su imali iskustvo studija i boravka izvan zem­lje, pratili su oblikovanje studija vani i vraćali se s idejama koje su ugrađivali u pro­gram studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vidljivo je to i iz silabusa pro­grama iz 1981. godine koji anticipiraju model obrazovanja kakav je bio na sveu­čilištima na kojima su boravili. Doktorica Markić-Čučuković boravi u Eu­ropi i SAD-u gdje se susrela s programima bibliotekarskih škola i smatrala je da na studiju trebaju raditi nastavnici koji su i praktičari, tako onda silabusi po­je­dinih predmeta oslikavaju potrebna znanja i vještine za rad kroz predavanja i vježbe koje se obavljaju u najboljim knjižnicama. Ponuđeni su predmeti iz bibli­otečnog poslovanja, katalogizacije, klasifikacije, bibliografije, povijesti knjižnica i knjige, predmeti vezani za poslovanje pojedinih vrsta knjižnica kao što su spe­cijalne knjižnice, sveučilišne knjižnice, školske i narodne knjižnice i infor­macij­ska slu­žba. U programu je posebno istaknuta praksa koju studenti trebaju oba­viti u ne­koj od knjižnica. Profesor je László već za svoga boravka na Sveučilištu u Chi­cagu, gdje se nudio jednogodišnji studij informacijskih znanosti (uz mo­gući doktorat ako se ispune opći uvjeti), shvatio da se u tehnološki razvi­jenome svi­jetu već šezdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje studij informacijskih zna­nosti. Tako na Katedri za informatologiju u tom prvom programu vidimo pred­mete koje je profesor László vidio na studiju u Chicagu i smatrao je da ih treba imati i studij u Zagrebu. Ponuđeni su predmeti iz računarskih sustava, nume­ričkih po­stupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske anali­ze, nume­ričke ma­tematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike.

Na mnogim fakultetima u Zagrebu tih godina (1981.-1984.) pojedini su profe­sori već usmjeravali djelatnost u pojedinim predmetima prema računalnoj obradi. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakul­tet, Fa­kultet za fizičku kulturu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni računski centar. Uviđajući da je potre­bno or­ganizirano četverogodišnje obrazovanje, na Filozofskom fakultetu kreću ra­sprave o osnivanju odsjeka koji bi okupio studije disciplina.

Anketa koja je napravljena pokazala je da Filozofski fakultet već raspolaže s najvećim brojem predmeta infor­macijskoga sadržaja. Tu je bila filozofija (s for­malnom logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna književnost (s knjižničarstvom), lingvistika (s matematičkom lingvistikom), pedagogija (s programiranim učenjem), povijest (s arhivistikom), povijest umjetnosti (s mu­zeologijom), psihologija (sa statistikom) te sociologija (s metodama istra­ži­va­nja).

Kako je već postojao studj dviju disciplina, uz te dvije discipline (bibliotekar­stvo, informatologija) na inicijativu prof. Lászla počinje i oblikovanje studija koji će 1984. godine postati studij informatologije sa smjerovima arhivistika, bi­bliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Studij okuplja najznačajnije profesore – prof. dr. sc. Ivu Maroevića dobiva za organizaciju i uspostavu pro­grama studija muzeologije i prof. dr. sc. Ivana Kampuša kao predstoj­nika kate­dre za arhivistiku. Oni su tada nakon zajedničkog studija prvih dviju godina tre­bali sa svim nastavnicima Odsjeka organizirati nastavu smjerova. Iz arhivskog materijala vidljivo je da Odsjek tada ima Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za arhivistiku, Katedru za pismene sustave i Katedru za dokumentali­stiku.

U nastavku donosimo plan studija iz 1984. godine.^[1]

Plan studija iz 1984. godine

Obrazovni profil:

PROFESOR INFORMATOLOGIJE

sa smjerovima:

OPĆA INFORMATOLOGIJA

BIBLIOTEKARSTVO

ARHIVISTIKA

MUZEOLOGIJA

Djelatnosti u kojima se javlja profil: kultura, znanost, privre­da, obrazovanje, izdavačka djelatnost, novinarstvo, prosvjeta, javno informiranje.

Minimalni uvjeti za uključivanje u proces obrazovanja: III. ili IV. stupanj stručne spreme.

Potrebno radno iskustvo za uključivanje u obrazovni proces nije potrebno.

Profesor informatologije samostalan je u radu u zanimanjima VII. stupnja složenosti rada.

Zadaci pri obrazovanju slušača su stjecanje znanja iz nenumerič­kih primjena u lingvističkim, so­ciološkim, pedagoškim, komunika­cijskim i informacijsko-dokumentacijskim sustavima s ciljem da se uključe kao kvalificirani stručnjaci u neku od spomenutih djelat­nosti.

U III. i IV. godinu smjerova studija informatologije mogu se upi­sivati i studenti koji imaju uvjete za upis u V. semestar bilo kojeg fakultetskog studija, odnosno diplomirani studenti bilo ko­jeg fakul­teta. Uvjet za završetak dodatnih studija smjerova jesu položeni propisani uvjeti za dvogodišnji dodatni studij i diploma VII/1 stupnja stručne spreme.

Studenti koji upisuju studije smjerova kao dodatne studije slu­šaju samo predmete smjerova bez metodike i zajedničkih predmeta studija informatologije. Ovi studenti obavezno upisuju i sljede­će predmete iz I. odnosno II. godine studija informatologije:

• Znanost o informaciji i komunikaciji
• Teorija sistema s teorijom informacijskih sistema
• Oblikovanje baza podataka

Promjene u obrazovnom profilu odvijat će se u skladu s promjenama u znanosti i tehnologiji te potrebama društva.

Prijedlog je obrazovnoga profila izradio Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

NASTAVNI PLANOVI

Obrazovni profil

PROFESOR INFORMATOLOGIJE

Studijska grupa INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Četverogodišnji dvopredmetni studij

I. godina

II. godina

Nastavni plan:

SMJEROVI ZA PROFIL PROFESOR INFORMATOLOGIJE U III. i IV. GODINI STUDIJA

Smjer: OPĆA INFORMATOLOGIJA

III. godina

IV. godina

Nastavni plan:

Smjer: BIBLIOTEKARSTVO

III. godina

IV. godina

Nastavni plan

Smjer: ARHIVISTIKA

III. godina

IV. godina

Nastavni plan

Smjer: MUZEOLOGIJA

III. godina

IV. godina

Nastavni plan

IZBORNI KOLEGIJI ZA PROFIL PROFESOR INFORMATOLOGIJE

Program studija, tijekom trideset godina svoga postojanja, doživljavao je promjene koje su slijedile i promjene u informacijsko komunikacijskoj tehnolo­giji, razvoju pojedinih disciplina i razvoju obrazovanja uopće. Danas se studij informacijskih znanosti odvija prema Bolonjskom sustavu s kojim je za­sigurno doživio najznačajnije promjene. Pri izradi novoga programa Odsjek je pro­gram­ski nastojao pratiti slične studije u svijetu.

Znanja se i vještine potrebne za izvođenje nastave usklađuju s europskim nor­mama prema zahtjevima novoga načina studiranja. Nastavno je osoblje uključeno u domaće i međunarodne projekte uz potporu Ministarstva znanosti, tehnologije i športa Republike Hrvatske.

U tome prednjače mlađi naraštaji nastavnoga osoblja koje svoju izobrazbu do­punjavaju na američkim i europskim sveučilištima. Međunarodna suradnja u vidu razmjene studenata i profesora, sudjelovanje na konferencijama i radioni­cama vezanima za studij, ukazuje da Odsjek ravnopravno sudjeluje u razvoju informacijskih znanosti.

Nadalje se njeguje međuodsječna suradnja i čuva zajednička društveno-huma­nistička i znanstvena zasada Filozofskoga fakulteta na kojoj se temeljilo osnivanje studija.

Na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti danas djeluju kate­dre za arhivistiku i dokumentalistiku, bibliotekarstvo, društveno-humanističku informatiku, knjigu i nakladništvo, leksikografiju i enciklopediku, medije i ko­munikologiju, muze­ologiju i upravljanje baštinom te organizaciju znanja. Pro­gram studija od 2005. godine organiziran je kao jedinstveni prediplomski studij nakon kojega slijede četiri diplomska studija.

To su naočigled raznolike struke, ali ih sve zajedno veže zajednička potka – stručno znanje kao proizvod informacijske tehnologije:

• Arhivistika i dokumentalistika – digitalni arhiv s namjenom čuvanja sve vrste arhivskoga gradiva bez obzira o kojem se nosaču radi i kada je na­stalo. Gradivo se digitalizira, arhivi povećavaju bez prostornoga širenja, gradivom se upravlja u elektroničkom obliku (engl. document and re­cords management), ističe se problematika (dugo)trajnog očuvanja elek­troničkoga gradiva (engl. long-term preservation).
• Bibliotekarstvo – digitalna knjižnica za pristup knjižnič­noj građi u najši­rem smislu, izgradnja mrežnih pomagala za opis, po­hra­nu, pristup, pre­tragu i vrjednovanje građe. Digitalne se knjižnice iz­dvajaju kao posebna mrežna služba zbog uvriježena obrasca o posebnosti knjiž­ni­č­ne građe. Knjiga je, povijesno gledajući, prvi masovni proizvod informa­cijske te­hnologije.
• Društveno-humanistička informatika – izgradnja i oblikovanje obavije­snoga prostora (engl. information space), uspostava mrežnih službi (engl. network services) za pristup i upravljanje mrežnim sadržajima (engl. network resources, information management).
• Knjiga i nakladništvo – znanja i vještine za primjenu informacijske teh­no­logije u proizvodnji predmeta znanja za digitalne knjižnične, arhivske i muzejske zbirke.
• Leksikografija i enciklopedika – digitalni ustroj jezičnoga blaga i cjelo­kupnoga činjeničnoga znanja ljudskoga roda. Budući da su nosači znanja oduvijek bile knjige, one su i dalje cijenjeni predmeti znanja zajedno s knjižničarskom znanošću koja njima rukuje.
• Mediji i komunikologija – predstavljaju interdisciplinarno područje koje, zbog napretka tehnologije i utjecaja na društvo, ima utjecaja na go­tovo sva područja ljudskog djelovanja. Katedra za medije i komunikolo­giju dobila je tako zadaću razviti i ponuditi predmete koji bi pokrili teorij­ska i praktična znanja na području digitalne, medijske i informacijske pi­sme­nosti, u skladu s globalnim utjecajem medija danas.
• Muzeologijai upravljanje baštinom – digitalni muzej s namjenom pred­stavljanja i opisa muzejskih predmeta. Svjetske muzejske zbirke u digi­talnu obliku čuvaju materijalnu i posredno duhovnu baštinu čovječan­stva. U informacijskim se znanostima smatra da svaki zamisliv predmet može biti nosač obavijesti ili informacije. Muzejski predmeti izravan su dokaz te tvrdnje.
• Organizacija znanja – obuhvaća metodologiju navedenih područja i pred­mete znanja opisuje i prikazuje prateći razvoj područja i tehnologije. Držimo da će upravo organizacija znanja u neku ruku sva ova područja objediniti, tj. izgraditi prihvatljivu zajedničku okosnicu. Proučavanju će se i poučavanju o predmetima znanja moći u budućnosti pristupati na sli­čan način bez obzira radi li se o arhivskome gradivu, knjižničnoj građi, muzejskim predmetima ili mrežnoj službi.

Okosnica se pristupa obrazovanju informacijskoga stručnjaka temelji na:

• vještinama pretraživanja (engl. information retrieval, IR) i procjena za iz­bor obavijesti (engl. information extraction, IE),
• primjeni međunarodnih standarda za označivanje predmeta znanja i nji­hovo okupljanje u digitalne zbirke (engl. web application formats, web stan­dards, metadata digitalization standards),
• oblikovanju baza znanja (engl. knowledge database),
• strojnoj obradi prirodnoga jezika i jezičnima tehnologijama (engl. natural lan­guage processing, text segmentation, natural language generation, speech recognition, text-to-speech synthesis),
• ontologiji ili bazi znanja o informacijskim znanostima koje sada shva­ćamo kao razvrstavanje (engl. categorization) informacija u tematske ra­zretke koji su još uvijek posebno imenovani kao arhivistika, bibliotekar­stvo, do­kumentalistika, muzeologija, leksikografija itd.

Svaki se tematski razredak može pretraživati ako je predmet znanja opisan propisanim i dogovore­nim međunarodnim komunikacijsko-tehnološkim standardima i tim na­činom biva dijelom informacijskoga prostora (engl. information space).

Plan studija koji je dobio dopusnicu, svake godine biva promijenjen 20%, što minimalno osigurava promjene u tako propulzivnom području.

Bolonjski studij informacijskih znanosti

U okruženju europske i globalne informacijske povezanosti bilo koja profe­sija, a naročito profesija informacijskog stručnjaka, ne može se poučavati iz­dvojeno od svjetskih trendova. Nastavni program na Odsjeku za informacijske i komunika­cijske znanosti mora se mijenjati u skladu sa svjetskim promjenama čak i kada predmnijevamo da će one u Hrvatskoj biti prisutne tek za nekoliko godina. I naposljetku, jedan od razloga zbog kojih nastojimo obrazovati mo­derne i dobro pripremljene stručnjake jest i nastojanje da se kao Odsjek pribli­žimo međuna­rodnim akademskim i profesionalnim standardima. Tako je i pro­gram koji je nastao nakon uvođenja Bolonjskog sustava imao zadaću približiti nas tim me­đunarodnim akademskim i profesionalnim standardima.

Trideset godina nastavničkoga i istraživačkoga rada uzajamno se dopunjava i omogućuje daljnje i buduće plodonosno sudjelovanje u razvoju informacijskih znanosti. Praćenje razvoja studija kroz pojedine predmete te kroz broj novih nastavnika od osnutka do danas, jasno pokazuje koliko se studij proširio, ne samo kvantitativno ,već i kvalitativno. Velikim brojem izbornih predmeta i pre­dmeta koje je moguće izabrati iz skupa izbornih predmeta koje nudi fakultet i iz skupa izbornih predmeta koje nudi Sveučilište, dobila se mogućnost da svaki student stvarno sudjeluje u svom oblikovanju kroz taj izbor. Iz biografije i izbo­ra bibliografskih jedinica svakog nastavnika i posebno pročelnikâ Odsjeka, može se iščitati doprinos svakoga. Svaki je pročelnik Odsjeka nakon profesora Lászla ostavio trag. No glavnu smjernicu svakako je dao profesor Bulcsú László.

Detalji

Kreirano: 11 Srpanj 2014

Ažurirano: 11 Srpanj 2023

Terenska nastava

U okviru plana i programa studija na Odsjeku za informacijske i komunika­cijske znanosti pred­viđena je terenska nastava na svim smjerovima, svake go­dine. Terenska na­stava izvodi se u okviru pojedinih predmeta, ovisno o godini i usmjerenju, u mjestu i izvan mjesta studija. Terenska nastava dogovara se za svaku akademsku godinu s voditeljima pojedinih smjerova i suradnicima izvan institucije.

Studentske se sposobnosti tako kroz terensku nastavu mogu modificirati dje­lotvornijim poučavanjem. Učenje je puno djelotvornije unutar konteksta. Su­ra­dničko obrazovanje i radno iskustvo odraz je ove koncepcije terenske nastave. Osim konvencionalnih temeljnih sposobnosti postoje nove temeljne sposob­nosti primjerene za svijet u promjeni.

Kroz terensku nastavu ostvaruju se sljedeća četiri skupa temeljnih sposobnosti:

• apstrakcija - sposobnost otkrivanja obrazaca i značenja,
• sistematsko razmišljanje – sposobnost uočavanja odnosa među pojavama
• eksperimentiranje – sposobnost nalaženja vlastitog puta u trajnom učenju
• socijalne sposobnosti za suradnju s drugima

Ovako se temeljne sposobnosti ojačavaju načinom na koji se uče nove stvari, poboljšava sistem kojim se student priprema za različite tipove radnih mjesta kako bi sutra mogao konkurirati na globalnom tržištu rada. Tako se ostvaruje popis potrebnih akademskih sposobnosti i ciljeva izobrazbe, tj., temeljnih kon­vencionalnih znanja, sposobnosti i umijeća, te se omogućuje spo­sobnost za adaptaciju i razvoj.

Terenska nastava usklađena je s promijenjenim potrebama u zapošljavanju. 0no što smatramo posebno važnim u ovoj novoj paradigmi jest njezina kompa­tibilnost s potrebama pojedinaca da se razvijaju u kompetentne stručnjake koji će svoje kompetencije znati cjeloživotno održavati.

Kroz terensku nastavu pojedini predmetni nastavnici, sukladno programu, po­učavaju i ostvaruju koherentnost nastavnog plana s programima koji čine nova temeljna znanja za 21. stoljeće. Kroz terensku nastavu predmetni nastav­nici služe se raznovrsnim strategijama poučavanja i tako spajaju novi model učenja s temeljnim sposobnostima za pojedina područja informacijskih znanosti i djelatnosti.

U svim programima (smjerova) Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti stoji oba­vezna terenska praktična nastava, vježbe i projekti koje stu­denti moraju obaviti istražujući na građi izvan Zagreba.

Studenti u okviru terenske nastave svake godine rade i istražuju u knjižnici, ar­hivu i muzeju u skladu s programom.

Neki od programa terenske nastave:

1. Projektna nastava, radionice, IUC Dubrovnik

Cjelodnevna nastava i praktični rad studenata u malim grupama po temama. Studenti sudjeluju u radu radionica, te ih se vodi uz pomoć nastavnika.

2. Posjet restauratorskom odjelu Nacionalnog muzeja u Ljubljani

Stručni posjet Nacionalnom muzeju, upoznavanje i predavanje u restau­ra­tor­skim radionicama specijaliziranim za određenu vrstu materijala.

3. Ilok, Vukovar, muzeji, zaštita

Studenti posjećuju ratom stradale institucije, upoznaju se s načinom obnove i zaštite. Predviđeno za sve smjerove.

Terenska nastava u Vukovaru, proljeće 2014.

4. Institut za informacijske znanosti u Mariboru

Studenti posjećuju i upoznaju se s radom instituta za infor­macijske znanosti. Upoznaju se s načinom obrade građe, programom za obradu i komunikaciju.

5. Proljetna škola s programom cjelodnevne nastave i kreativnih radionica

U programu predmeta školskih knjižnica i kreativnih radionica. Stručni i prak­tični rad studenata svih smjerova, priprema digitalne zbirke, posjet školskim knjižnicama. Niz predavanja i radionica na kojima se izlažu i studentski pro­jekti. Studenti su stavljeni u poziciju u kojoj se moraju natjecati, moraju odgo­voriti na pitanja prakse.

Proljetna škola školskih knjižničara, Crikvenica, 1998.

6. BOBCATSSS

Konferencija koja je svake godine u drugom gradu. Susret studenata i profesora studija informacijskih znanosti na kojemu studenti imaju mogućnost upoznati studente i profesore te izložiti i predstaviti svoj studij, svoju zemlju i na stranom jeziku izlagati temu projekta. Nastavnici i studenti imaju priliku razgovarati s kolegama i izmijeniti iskustva o načinu studija i temama koje se obrađuju.

BOBCATSSS, Budimpešta 1998.

7. Studijsko putovanje i terenska nastava Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru od 27. do 29. travnja 2016.

8. Terenska nastava - muzeologija i upravljanje baštinom - Karlovac i Ozalj - proljeće 2019.