U utorak 30. 7. 2019. u 86. godini života preminuo je dr. sc. Miroslav Kržak, red. prof. u miru i dugogodišnji Predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku.
Miroslav Kržak rođen je 13. veljače 1934. u Bjelovaru. Osnovnu školu završio je 1944. u Bjelovaru, a gimnaziju 1952. također u Bjelovaru. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1958. godine. Doktorirao je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1983. godine s disertacijom Mogućnosti pronalaženja i ispravljanja grešaka u tekstovima na hrvatskom književnom jeziku uz pomoć elektroničkog računala. Obavljao je dužnosti Predstojnika Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta.
Znanstvenom aktivnošću počeo se baviti još za vrijeme rada u Rafineriji nafte Bosanski Brod i to u području mjernih i regulacijskih sustava, a nastavio se njome baviti u Institutu za elektroniku i automaciju, gdje se bavio i razvojem novih proizvoda. Zbog održavanja računala NAME bio je osam mjeseci u NCR Computer Training School u Londonu. Znanstvenu i stručnu aktivnost nastavio je u Republičkom savjetu za informatiku te je 1972. godine proveo šest mjeseci u IRIA (Institut des recherches d'informatique et d’automatique) u Rocquencourtu kraj Versaillesa.
U Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu (od 1988.-1994. Institut informacijskih znanosti) nastavio je svoj znanstvenoistraživački rad te se uključio kao nastavnik u Zajednički studij informacijskih znanosti. U to vrijeme bio je i voditelj znanstvenoistraživačkog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije pod nazivom Informacijski opis i modeliranje jezika.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sudjelovao je u nastavi na smjerovima opće informatologije i arhivistike te je kao šef Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku aktivno radio na razradi i implementaciji novog programa koji uz klasičnu arhivistiku obuhvaća najnaprednije aspekte arhivistike u uvjetima informacijske tehnologije i problema koje ona donosi, prvenstveno burnim razvojem sklopovlja, programske podrške te informacijskih nosača i njihovih standarda, što onemogućuje da se arhivsko gradivo dugo čuva na originalnim nosačima.
Na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti predavao je kolegije Osnove informacijske tehnologije, Strojno prevođenje, Zakonodavstvo u kulturi i arhivistici, Uredsko poslovanje i pismohrane, Elektronički dokumenti, Virtualni arhivi, Virtualno arhivsko gradivo, Spisovodstvo i Teorija arhivistike.
Svojim je znanstvenim radovima značajno utjecao na razvoj informacijskih znanosti, posebno u području strojne obrade i razumijevanja hrvatskog jezika, rezultat kojega je izrada prvog računalnog morfologijskog rječnik hrvatskog (književnog) jezika, koji je poslužio kao temelj izrade Hrvatskog računalnog pravopisnog rječnika te je potaknuo niz daljnjih doktorskih istraživanja i znanstvenih projekata.
Njegova stručna aktivnost ogledala se u vođenju odjela IRCIHE (International Referral Centre for Information Handling Equipment), vođenju i organizaciji niza stručnih i znanstvenih skupova te vođenju Referalnog centra (ravnatelj 1990.-1992.) te poglavito na razvoj i izradu računalnih programa za pronalaženje tipkarskih pogrešaka u tekstovima s nepoznatim riječima što je ujedno poslužilo kao alat za znanstvena istraživanja izložena mnogobrojnim znanstvenim radovima te kao podloga za organizaciju nastave.
Iz: Lasić-Lazić, Jadranka (ur.), Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2013., str. 92-93.
