Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Email: digitalna.lingvistika[at]ffzg.hr
Tel: 01/4092302
Fax: 01/4092438
Fax Filozofskog fakulteta: 01/6156879
Voditeljica studija:
dr. sc. Petra Bago, izv. prof. (pbago[at]ffzg.unizg.hr)
Tel: 01/409-2323
Primanje studenata:
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/13-clanovi-odsjeka/187-petra-bago
Zamjenica voditeljice studija:
dr. sc. Virna Karlić, izv. prof. (vkarlic[at]ffzg.unizg.hr)
Tel: 01/409-2117
Primanje studenata:
http://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/nastavnici/virna-karlic/
Tajništvo:
Maja Živko, tajnica (informacijske.znanosti[at]ffzg.hr)
Tel: 01/409-2302
Primanje studenata:
Primanje studenata:
radnim danom 10:00-14:00, soba E-326
Pauza:
radnim danom 11:00-11:30
Koordinatorica studija:
Lorena Ninčević (lnincevi[at]ffzg.unizg.hr)
Tel: 01/409-2323
Primanje studenata:
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/odsjek/clanovi-odsjeka/13-clanovi-odsjeka/3096-lorena-nincevic
ISVU koordinatorica:
Lorena Ninčević (lnincevi[at]ffzg.unizg.hr)
Tel: 01/409-2323
Primanje studenata:
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/odsjek/clanovi-odsjeka/13-clanovi-odsjeka/3096-lorena-nincevic
Erasmus koordinator:
Franko Burolo, asist. (fburolo[at]ffzg.unizg.hr)
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
Tel: 01/409-2109
Primanje studenata:
https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/odsjek/
Satničarka:
Lidija Milković, asist. (lmilkovi[at]ffzg.unizg.hr)
Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
Tel: 01/409-2123
Primanje studenata:
https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/?page_id=3851
UPISI
Informacije o upisu na studij možete naći na https://diplomski-upisi.ffzg.unizg.hr/.
Više informacija o združenom studiju Digitalna lingvistika i međunarodnim partnerima možete pronaći na https://digiling.university/.
Izvedbeni plan studija možete pronaći na https://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/14194.
Raspored nastave možete pronaći na https://web2020.ffzg.unizg.hr/studiji/raspored/.
Raspore nastave za ljetni semestar 2023./2024. možete pronaći na: Digitalna lingvistika 2023./2024. ljetni semestar.
Ispitni rokovi 2023./2024.
Naziv kolegija, nastavnik |
Zimski rok |
Ljetni rok |
Jesenski rok |
Izvanredni rok |
Digitalizacija tekstualnoga gradiva |
29.01.2024., 11.15h, A-103 |
10.06.2024., 12.30h, A-103 |
26.08.2024., 09.30h, A-103 |
18.04.2024., 15.30h, A-103 |
Društveno korisno učenje |
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/studij/diplomski-studij/ispitni-rokovi | |||
Jezični inženjering za digitalne lingviste |
31.01.2024. 09:30 A308 |
10.06.2024. 10:15 A104 |
02.09.2024. 10:15 A308 |
22.04.2024. 11:45 A104 |
Jezik, spoznaja i komunikacija |
01.02.2024. 15:30 A302 |
10.06.2024. 17:00 A302 17.06.2024. 17:00 A302 08.07.2024. 17:00 A302 |
05.09.2024. 15:30 A302 12.09.2024. 15:30 A302 19.09.2024. 15:30 A302 |
18.04.2024. 14:00 B219 |
Korpusna pragmatika |
/ | 10.06.2024. 17:00 A302 17.06.2024. 17:00 A302 08.07.2024. 17:00 A302 |
05.09.2024. 15:30 A302 12.09.2024. 15:30 A302 19.09.2024. 15:30 A302 |
/ |
Lingvokulturologija |
https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/?page_id=628 | |||
Odabrana poglavlja e-leksikografije |
30.01.2024. 09:00 A103 |
11.06.2024. 11:00 A103 |
04.09.2024. 09:00 A103 |
18.04.2024. 17:00 E315 |
Pragmatika južnoslavenskih jezika |
01.02.2024. 15:30 A302 15.02.2024. 15:30 A302 22.02.2024. 15:30 A302 |
10.06.2024. 17:00 A302 17.06.2024. 17:00 A302 08.07.2024. 17:00 A302 |
05.09.2024. 15:30 A302 12.09.2024. 15:30 A302 19.09.2024. 15:30 A302 |
18.04.2024. 14:00 B219 |
Pretraživanje teksta |
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/studij/diplomski-studij/ispitni-rokovi | |||
Programiranje za društvene i humanističke znanosti |
30.01.2024. 09:00 A103 |
11.06.2024. 11:00 A103 |
04.09.2024. 09:00 A103 |
18.04.2024. 17:00 E315 |
Projektni menadžment |
/ | / | / | / |
Računalna obrada dječjeg jezika |
/ | 11.06.2024. 14:00 ERF, Dvorana P2 02.07.2024. 14:00 ERF, Dvorana P2 |
30.08.2024. 14:00 ERF, Dvorana P2 |
/ |
Računalno potpomognuto prevođenje |
/ |
11.6.2024. 11:30 A-212a |
04.09.2024. 09:00 A-212a |
/ |
Strategije odnosa s javnošću |
/ |
12.06.2024. 11:00 FPZG 14.06.2024. 16:00 FPZG |
03.09.2024. 04.09.2024. 11:00 FPZG 10.09.2024. 11:00 FPZG |
/ |
Uvod u leksikografiju |
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/studij/diplomski-studij/ispitni-rokov |
|||
Uvod u lingvistiku za digitalne lingviste |
/ | / | / | / |
Uvod u pravo informacijskih tehnologija |
05.02.2024. 10:00 Gundulićeva 10, soba br. 7 21.02.2024. 10:00 Gundulićeva 10, soba br. 7 |
03.06.2024. 10:00 Gundulićeva 10, soba br. 7 17.06.2024. 10:00 Gundulićeva 10, soba br. 7 |
02.09.2024. 10:00 Gundulićeva 10, soba br. 7 16.09.2024. 10:00 Gundulićeva 10, soba br. 7 |
22.04.2024. 10:00 Gundulićeva 10, soba br. 7 |
Veliki podatci |
https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/studij/diplomski-studij/ispitni-rokovi |
Terenska nastava - muzeologija i upravljanje baštinom - proljeće 2019.
Studenti i profesori Diplomskog studija muzeologije i upravljanja baštinom 14.05.2019. bili su na terenskoj nastavi u Karlovcu i Ozlju.
U Karlovcu su podijelili iskustvo rada u poplavljenom području posjećujući Slatkovodni akvarij Aquatiku, smješten uz samu Mrežnicu koja je bila toliko narasla da je poplavila okolne kuće i došla skoro do vrata samog Akvarija.
Na Turnju su vidjeli kako je jedna razrušena zgrada koja je imala veliku važnost za branitelje u Domovinskom ratu – California – postala zgrada Muzeja Domovinskog rata na Turnju i priprema se za otvaranja svojih vrata uređenjem postava i servisnih prostora.
Na kraju su posjetili Zavičajni muzej Ozalj i iskusili kako je raditi u spomeničkom zdanju, s ograničenim prostorom, ljudima i financijama, a s puno energije i kreativnih zamisli.
Na kraju su mogli opet svjedočiti snazi rijeke Kupe i ljepoti ozaljske Munjare koju je 1907. projektirao Herman Bolle.
Osnivanjem Odsjeka 1981. godine, spajanjem dviju katedri (Katedre za bibliotekarstvo čiji je predstojnik profesorica dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković i Katedre za informatologiju čiji je predstojnik profesor dr. sc. Bulcsú László) počinje zajednički studij informacijskih znanosti. Jasno je da su svojim jakim intelektualnim potencijalom dvoje prvih predstojnika ostavili svoj osobni pečat i utjecali na oblikovanje studija. Oboje su imali iskustvo studija i boravka izvan zemlje, pratili su oblikovanje studija vani i vraćali se s idejama koje su ugrađivali u program studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vidljivo je to i iz silabusa programa iz 1981. godine koji anticipiraju model obrazovanja kakav je bio na sveučilištima na kojima su boravili. Doktorica Markić-Čučuković boravi u Europi i SAD-u gdje se susrela s programima bibliotekarskih škola i smatrala je da na studiju trebaju raditi nastavnici koji su i praktičari, tako onda silabusi pojedinih predmeta oslikavaju potrebna znanja i vještine za rad kroz predavanja i vježbe koje se obavljaju u najboljim knjižnicama. Ponuđeni su predmeti iz bibliotečnog poslovanja, katalogizacije, klasifikacije, bibliografije, povijesti knjižnica i knjige, predmeti vezani za poslovanje pojedinih vrsta knjižnica kao što su specijalne knjižnice, sveučilišne knjižnice, školske i narodne knjižnice i informacijska služba. U programu je posebno istaknuta praksa koju studenti trebaju obaviti u nekoj od knjižnica. Profesor je László već za svoga boravka na Sveučilištu u Chicagu, gdje se nudio jednogodišnji studij informacijskih znanosti (uz mogući doktorat ako se ispune opći uvjeti), shvatio da se u tehnološki razvijenome svijetu već šezdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje studij informacijskih znanosti. Tako na Katedri za informatologiju u tom prvom programu vidimo predmete koje je profesor László vidio na studiju u Chicagu i smatrao je da ih treba imati i studij u Zagrebu. Ponuđeni su predmeti iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike.
Na mnogim fakultetima u Zagrebu tih godina (1981.-1984.) pojedini su profesori već usmjeravali djelatnost u pojedinim predmetima prema računalnoj obradi. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakultet, Fakultet za fizičku kulturu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni računski centar. Uviđajući da je potrebno organizirano četverogodišnje obrazovanje, na Filozofskom fakultetu kreću rasprave o osnivanju odsjeka koji bi okupio studije disciplina.
Anketa koja je napravljena pokazala je da Filozofski fakultet već raspolaže s najvećim brojem predmeta informacijskoga sadržaja. Tu je bila filozofija (s formalnom logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna književnost (s knjižničarstvom), lingvistika (s matematičkom lingvistikom), pedagogija (s programiranim učenjem), povijest (s arhivistikom), povijest umjetnosti (s muzeologijom), psihologija (sa statistikom) te sociologija (s metodama istraživanja).
Kako je već postojao studj dviju disciplina, uz te dvije discipline (bibliotekarstvo, informatologija) na inicijativu prof. Lászla počinje i oblikovanje studija koji će 1984. godine postati studij informatologije sa smjerovima arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Studij okuplja najznačajnije profesore – prof. dr. sc. Ivu Maroevića dobiva za organizaciju i uspostavu programa studija muzeologije i prof. dr. sc. Ivana Kampuša kao predstojnika katedre za arhivistiku. Oni su tada nakon zajedničkog studija prvih dviju godina trebali sa svim nastavnicima Odsjeka organizirati nastavu smjerova. Iz arhivskog materijala vidljivo je da Odsjek tada ima Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za arhivistiku, Katedru za pismene sustave i Katedru za dokumentalistiku.
U nastavku donosimo plan studija iz 1984. godine.[1]
Obrazovni profil:
PROFESOR INFORMATOLOGIJE
sa smjerovima:
OPĆA INFORMATOLOGIJA
BIBLIOTEKARSTVO
ARHIVISTIKA
MUZEOLOGIJA
Djelatnosti u kojima se javlja profil: kultura, znanost, privreda, obrazovanje, izdavačka djelatnost, novinarstvo, prosvjeta, javno informiranje.
Minimalni uvjeti za uključivanje u proces obrazovanja: III. ili IV. stupanj stručne spreme.
Potrebno radno iskustvo za uključivanje u obrazovni proces nije potrebno.
Profesor informatologije samostalan je u radu u zanimanjima VII. stupnja složenosti rada.
Zadaci pri obrazovanju slušača su stjecanje znanja iz nenumeričkih primjena u lingvističkim, sociološkim, pedagoškim, komunikacijskim i informacijsko-dokumentacijskim sustavima s ciljem da se uključe kao kvalificirani stručnjaci u neku od spomenutih djelatnosti.
U III. i IV. godinu smjerova studija informatologije mogu se upisivati i studenti koji imaju uvjete za upis u V. semestar bilo kojeg fakultetskog studija, odnosno diplomirani studenti bilo kojeg fakulteta. Uvjet za završetak dodatnih studija smjerova jesu položeni propisani uvjeti za dvogodišnji dodatni studij i diploma VII/1 stupnja stručne spreme.
Studenti koji upisuju studije smjerova kao dodatne studije slušaju samo predmete smjerova bez metodike i zajedničkih predmeta studija informatologije. Ovi studenti obavezno upisuju i sljedeće predmete iz I. odnosno II. godine studija informatologije:
Promjene u obrazovnom profilu odvijat će se u skladu s promjenama u znanosti i tehnologiji te potrebama društva.
Prijedlog je obrazovnoga profila izradio Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
NASTAVNI PLANOVI
Obrazovni profil
PROFESOR INFORMATOLOGIJE
Studijska grupa INFORMACIJSKE ZNANOSTI
Četverogodišnji dvopredmetni studij
I. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica I. semestar (P/V) |
Satnica II. semestar (P/V) |
dr. sc. Josip Obradović, red. prof. dr. sc. Predrag Zarevski, doc. |
Socijalna psihologija |
2+0 |
2+0 |
dr. sc. Bulcsú László, v. pred. |
Osnovi informatike |
2+2 |
0+2 |
dr. sc. Bulcsú László, v. pred. |
Teorija sistema s teorijom informacijskih sistema |
2+0 |
|
dr. sc. Božidar Tepeš, doc. (vanjski suradnik) |
Matematika |
1+1 |
0+1 |
Goran Švob, zn. asist. |
Osnovi logike |
2+0 |
|
mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist. Damir Boras, dipl. ing., asist. |
Metode programiranja i programski jezici |
1+1 |
1+1 |
10 |
11 |
||
Zajedničke stručne programske osnove |
4+0 |
3+0 |
|
Engleski kao OPO |
0+2 |
0+2 |
|
Opće programske osnove (bez stranog jezika) |
6+0 |
6+0 |
|
Drugi glavni predmet |
10 |
10 |
|
Ukupno |
32 |
32 |
II. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica III. semestar (P/V) |
Satnica IV. semestar (P/V) |
mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred. |
Strukturiranje i organiziranje informacija |
2+0 |
|
mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred. |
Informacijsko-dokumentacijski sistemi |
2+0 |
|
dr. sc. Božidar Tepeš, doc. (vanjski suradnik) |
Statistika |
1+1 |
|
dr. sc. Ivo Škarić, red. prof. |
Znanost o informaciji i komunikaciji |
2+2 |
0+2 |
mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred. |
Oblikovanje baza podataka |
2+0 |
|
mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist. Damir Boras, dipl. ing., asist. |
Metode programiranja i programski jezici |
0+2 |
0+2 |
10 |
8 |
||
Zajedničke stručne programske osnove |
6+0 |
7+0 |
|
Engleski kao OPO |
0+2 |
0+2 |
|
Opće programske osnove (bez stranog jezika) |
6+0 |
6+0 |
|
Drugi glavni predmet |
8 |
9 |
|
Ukupno |
32 |
32 |
Nastavni plan:
SMJEROVI ZA PROFIL PROFESOR INFORMATOLOGIJE U III. i IV. GODINI STUDIJA
Smjer: OPĆA INFORMATOLOGIJA
III. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica V. semestar (P/V) |
Satnica VI. semestar (P/V) |
mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist. Damir Boras, dipl. ing., asist. |
Metode programiranja i programski jezici |
1+1 |
1+1 |
mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist. |
Teorija klasifikacije |
2+0 |
|
Predmeti smjera: |
|||
dr. sc. Bulcsú László, v. pred. |
Algebarska lingvistika |
2+2 |
2+2 |
Nastava s primjenom računala |
1+1 |
||
dr. sc. Ivan Cesar, izv. prof. |
Društveno-humanističke strojne obrade |
2+0 |
|
dr. sc. Božidar Tepeš, doc. (vanjski suradnik) |
Matematika |
1+1 |
1+1 |
mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred. |
Jezični procesori |
2+0 |
2+0 |
dr. sc. Dubravko Škiljan, red. prof. |
Semiologija i komunikacija |
2+0 |
|
dr. sc. Bulcsú László, v. pred. Damir Boras, dipl. ing., asist. |
Uvod u programiranje umjetne inteligencije |
2+0 |
|
Izborni kolegiji |
2 |
||
16 |
16 |
||
Drugi glavni predmet |
14 |
14 |
|
Ukupno |
30 |
30 |
IV. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica VII. semestar (P/V) |
Satnica VIII. semestar (P/V) |
Osnovi računarske tehnike |
2+0 |
||
mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred. |
Mreže baza podataka |
2+0 |
|
Predmeti smjera: |
|||
dr. sc. Vladimir Ivir, red. prof. |
Strojno razumijevanje teksta |
2+0 |
|
dr. sc. Željko Bujas, red. prof. |
Strojna obrada jezičnih podataka |
1+1 |
|
dr. sc. Bulcsú László, v. pred. |
Informacijske metode u kriptologiji |
1+1 |
1+1 |
dr. sc. Božidar Tepeš, doc. (vanjski suradnik) |
Matematika |
1+1 |
|
mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred. |
Poredba umjetnih jezika |
2+0 |
|
Izrada završne radnje |
0+4 |
||
Izborni kolegiji |
2 |
4 |
|
Metodika |
2 |
2 |
|
16 |
14 |
||
Drugi glavni predmet |
14 |
14 |
|
Ukupno |
30 |
28 |
Nastavni plan:
Smjer: BIBLIOTEKARSTVO
III. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica V. semestar (P/V) |
Satnica VI. semestar (P/V) |
mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist. Damir Boras, dipl. ing., asist. |
Metode programiranja i programski jezici |
1+1 |
1+1 |
mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist. |
Teorija klasifikacije |
2+0 |
|
Predmeti smjera: |
|||
mr. sc. Tatjana Aparac-Gazivoda, zn. asist. |
Osnove bibliotekarstva i bibliotečno poslovanje |
2+1 |
2+1 |
mr. sc. Aleksandra Horvat, zn. asist. |
Bibliotečni katalozi u teoriji i praksi |
3+2 |
0+2 |
dr. sc. Aleksandar Stipčević, izv. prof. |
Povijest knjige i knjižnica |
2+0 |
|
dr. sc. Josip Obradović, red. prof. |
Sociologija knjige i čitanja |
2+0 |
|
II strani jezik |
0+2 |
0+2 |
|
Izborni kolegiji |
4 |
||
16 |
15 |
||
Drugi glavni predmet |
14 |
14 |
|
Ukupno |
30 |
29 |
IV. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica VII. semestar (P/V) |
Satnica VIII. semestar (P/V) |
Osnovi računarske tehnike |
2+0 |
||
mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred. |
Mreže baza podataka |
2+0 |
|
Predmeti smjera: |
|||
mr. sc. Ljerka Filaković |
Klasifikacija i klasifikacijski sustavi |
1+1 |
1+2 |
mr. sc. Aleksandra Horvat, zn. asist. |
Bibliografija |
2+1 |
|
mr. sc. Dora Sečić, zn. asist. (vanjski suradnik, NSB) |
Informacijske službe |
2+1 |
|
mr. sc. Vera Dadić (vanjski suradnik) |
Zaštita bibliotečne građe i osnove reprografske i mikrografske tehnike |
2+0 |
|
II strani jezik |
0+2 |
||
Izborni kolegiji |
2 |
2 |
|
Metodika |
2 |
2 |
|
Izrada završne radnje |
0+4 |
||
15 |
16 |
||
Drugi glavni predmet |
14 |
14 |
|
Ukupno |
29 |
30 |
Nastavni plan
Smjer: ARHIVISTIKA
III. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica V. semestar (P/V) |
Satnica VI. semestar (P/V) |
mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist. Damir Boras, dipl. ing., asist. |
Metode programiranja i programski jezici |
1+1 |
1+1 |
mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist. |
Teorija klasifikacije |
2+0 |
|
Predmeti smjera : |
|||
dr. sc. Vladimir Vratović, red. prof. dr. sc. Gertruda Poslt-Božić |
Latinski ili njemački za arhiviste |
1+1 |
1+1 |
Arhivistika |
2+2 |
2+2 |
|
dr. sc. Ivan Kampuš, red. prof. |
Povijest institucija |
2+0 |
2+0 |
Sistem kancelarijskog poslovanja |
2+0 |
2+0 |
|
Izborni kolegiji |
2 |
4 |
|
16 |
16 |
||
Drugi glavni predmet |
14 |
14 |
|
Ukupno |
30 |
30 |
IV. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica VII. semestar (P/V) |
Satnica VIII. semestar (P/V) |
Osnovi računarske tehnike |
2+0 |
||
mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred. |
Mreže baza podataka |
2+0 |
|
Predmeti smjera: |
|||
dr. sc. Vladimir Vratović, red. prof. dr. sc. Gertruda Poslt-Božić |
Latinski ili njemački za arhiviste |
1+1 |
1+1 |
Arhivistika |
2+2 |
2+2 |
|
Sistem kancelarijskog poslovanja |
2+0 |
2+0 |
|
dr. sc. Josip Lučić (vanjski suradnik) |
Historijska geografija s kartografijom |
2+0 |
|
dr. sc. Tomislav Raukar, izv. prof. |
Povijesni izvori |
2+0 |
|
Metodika |
2 |
2 |
|
Izrada završne radnje |
0+4 |
||
16 |
16 |
||
Drugi glavni predmet |
14 |
14 |
|
Ukupno |
30 |
30 |
Nastavni plan
Smjer: MUZEOLOGIJA
III. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica V. semestar (P/V) |
Satnica VI. semestar (P/V) |
mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist. Damir Boras, dipl. ing., asist. |
Metode programiranja i programski jezici |
1+1 |
1+1 |
mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist. |
Teorija klasifikacije |
2+0 |
|
Predmeti smjera: |
|||
Uvod u muzeologiju |
1+1 |
1+1 |
|
dr. sc. Ivo Maroević, izv. prof. |
Muzejske zbirke |
2+2 |
2+2 |
Zaštita muzejskih zbirki |
2+2 |
2+2 |
|
Izborni kolegiji |
2 |
4 |
|
16 |
16 |
||
Drugi glavni predmet |
14 |
14 |
|
Ukupno |
30 |
30 |
IV. godina
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica VII. semestar (P/V) |
Satnica VIII. semestar (P/V) |
Osnovi računarske tehnike |
2+0 |
||
mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred. |
Mreže baza podataka |
2+0 |
|
Predmeti smjera: |
|||
dr. sc. Ivo Maroević, izv. prof. |
Izložbe |
2+2 |
2+0 |
Muzej i publika |
2+1 |
2+1 |
|
dr. sc. Ivo Maroević, izv. prof. |
Muzejska institucija |
2+1 |
2+1 |
Muzej u samoupravnom socijalističkom društvu |
2+0 |
||
Metodika |
2 |
2 |
|
Izrada završne radnje |
0+4 |
||
16 |
16 |
||
Drugi glavni predmet |
14 |
14 |
|
Ukupno |
30 |
30 |
Nastavni plan
IZBORNI KOLEGIJI ZA PROFIL PROFESOR INFORMATOLOGIJE
Izvođač/i |
Naziv kolegija |
Satnica (P/V) |
Društveno-humanističke strojne obrade |
1+1 |
|
dr. sc. Nadežda Čačinović-Puhovski, doc. |
Infoestetika |
2+0 |
Vera Mudri-Škunca, v. pred. (vanjski suradnik) |
Narodne biblioteke |
2+0 |
Poredba umjetnih jezika |
1+1 |
|
dr. sc. Bulcsú László, v. pred. |
Prirodni i umjetni jezici |
1+1 |
Programiranje u strojnom jeziku |
0+2 |
|
dr. sc. Radmila Prišlin, doc. |
Psihologija čitanja i korisnika |
2+0 |
dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. |
Sociolingvistika |
2+0 |
Specijalne biblioteke |
2+0 |
|
Strojna obrada jezičnih podataka |
1+1 |
|
dr. sc. Stjepan Rodek, doc. |
Strojna obrada odgojno-obrazovnih podataka |
1+1 |
dr. sc. Josip Obradović, red. prof. |
Strojna obrada podataka u društvenim znanostima |
1+1 |
Strojno razumijevanje teksta |
1+1 |
|
mr. sc. Tatjana Aparac-Gazivoda, zn. asist. |
Sveučilišne biblioteke |
2+0 |
mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist. |
Školske biblioteke |
2+0 |
dr. sc. Eduard Hercigonja, red. prof. |
Uvod u pismene sustave |
1+1 |
dr. sc. Eduard Hercigonja, red. prof. |
Uvod u slavenske pismene sustave |
2+0 |
Program studija, tijekom trideset godina svoga postojanja, doživljavao je promjene koje su slijedile i promjene u informacijsko komunikacijskoj tehnologiji, razvoju pojedinih disciplina i razvoju obrazovanja uopće. Danas se studij informacijskih znanosti odvija prema Bolonjskom sustavu s kojim je zasigurno doživio najznačajnije promjene. Pri izradi novoga programa Odsjek je programski nastojao pratiti slične studije u svijetu.
Znanja se i vještine potrebne za izvođenje nastave usklađuju s europskim normama prema zahtjevima novoga načina studiranja. Nastavno je osoblje uključeno u domaće i međunarodne projekte uz potporu Ministarstva znanosti, tehnologije i športa Republike Hrvatske.
U tome prednjače mlađi naraštaji nastavnoga osoblja koje svoju izobrazbu dopunjavaju na američkim i europskim sveučilištima. Međunarodna suradnja u vidu razmjene studenata i profesora, sudjelovanje na konferencijama i radionicama vezanima za studij, ukazuje da Odsjek ravnopravno sudjeluje u razvoju informacijskih znanosti.
Nadalje se njeguje međuodsječna suradnja i čuva zajednička društveno-humanistička i znanstvena zasada Filozofskoga fakulteta na kojoj se temeljilo osnivanje studija.
Na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti danas djeluju katedre za arhivistiku i dokumentalistiku, bibliotekarstvo, društveno-humanističku informatiku, knjigu i nakladništvo, leksikografiju i enciklopediku, medije i komunikologiju, muzeologiju i upravljanje baštinom te organizaciju znanja. Program studija od 2005. godine organiziran je kao jedinstveni prediplomski studij nakon kojega slijede četiri diplomska studija.
To su naočigled raznolike struke, ali ih sve zajedno veže zajednička potka – stručno znanje kao proizvod informacijske tehnologije:
Okosnica se pristupa obrazovanju informacijskoga stručnjaka temelji na:
Svaki se tematski razredak može pretraživati ako je predmet znanja opisan propisanim i dogovorenim međunarodnim komunikacijsko-tehnološkim standardima i tim načinom biva dijelom informacijskoga prostora (engl. information space).
Plan studija koji je dobio dopusnicu, svake godine biva promijenjen 20%, što minimalno osigurava promjene u tako propulzivnom području.
U okruženju europske i globalne informacijske povezanosti bilo koja profesija, a naročito profesija informacijskog stručnjaka, ne može se poučavati izdvojeno od svjetskih trendova. Nastavni program na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti mora se mijenjati u skladu sa svjetskim promjenama čak i kada predmnijevamo da će one u Hrvatskoj biti prisutne tek za nekoliko godina. I naposljetku, jedan od razloga zbog kojih nastojimo obrazovati moderne i dobro pripremljene stručnjake jest i nastojanje da se kao Odsjek približimo međunarodnim akademskim i profesionalnim standardima. Tako je i program koji je nastao nakon uvođenja Bolonjskog sustava imao zadaću približiti nas tim međunarodnim akademskim i profesionalnim standardima.
Trideset godina nastavničkoga i istraživačkoga rada uzajamno se dopunjava i omogućuje daljnje i buduće plodonosno sudjelovanje u razvoju informacijskih znanosti. Praćenje razvoja studija kroz pojedine predmete te kroz broj novih nastavnika od osnutka do danas, jasno pokazuje koliko se studij proširio, ne samo kvantitativno ,već i kvalitativno. Velikim brojem izbornih predmeta i predmeta koje je moguće izabrati iz skupa izbornih predmeta koje nudi fakultet i iz skupa izbornih predmeta koje nudi Sveučilište, dobila se mogućnost da svaki student stvarno sudjeluje u svom oblikovanju kroz taj izbor. Iz biografije i izbora bibliografskih jedinica svakog nastavnika i posebno pročelnikâ Odsjeka, može se iščitati doprinos svakoga. Svaki je pročelnik Odsjeka nakon profesora Lászla ostavio trag. No glavnu smjernicu svakako je dao profesor Bulcsú László.
U okviru plana i programa studija na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti predviđena je terenska nastava na svim smjerovima, svake godine. Terenska nastava izvodi se u okviru pojedinih predmeta, ovisno o godini i usmjerenju, u mjestu i izvan mjesta studija. Terenska nastava dogovara se za svaku akademsku godinu s voditeljima pojedinih smjerova i suradnicima izvan institucije.
Studentske se sposobnosti tako kroz terensku nastavu mogu modificirati djelotvornijim poučavanjem. Učenje je puno djelotvornije unutar konteksta. Suradničko obrazovanje i radno iskustvo odraz je ove koncepcije terenske nastave. Osim konvencionalnih temeljnih sposobnosti postoje nove temeljne sposobnosti primjerene za svijet u promjeni.
Kroz terensku nastavu ostvaruju se sljedeća četiri skupa temeljnih sposobnosti:
Ovako se temeljne sposobnosti ojačavaju načinom na koji se uče nove stvari, poboljšava sistem kojim se student priprema za različite tipove radnih mjesta kako bi sutra mogao konkurirati na globalnom tržištu rada. Tako se ostvaruje popis potrebnih akademskih sposobnosti i ciljeva izobrazbe, tj., temeljnih konvencionalnih znanja, sposobnosti i umijeća, te se omogućuje sposobnost za adaptaciju i razvoj.
Terenska nastava usklađena je s promijenjenim potrebama u zapošljavanju. 0no što smatramo posebno važnim u ovoj novoj paradigmi jest njezina kompatibilnost s potrebama pojedinaca da se razvijaju u kompetentne stručnjake koji će svoje kompetencije znati cjeloživotno održavati.
Kroz terensku nastavu pojedini predmetni nastavnici, sukladno programu, poučavaju i ostvaruju koherentnost nastavnog plana s programima koji čine nova temeljna znanja za 21. stoljeće. Kroz terensku nastavu predmetni nastavnici služe se raznovrsnim strategijama poučavanja i tako spajaju novi model učenja s temeljnim sposobnostima za pojedina područja informacijskih znanosti i djelatnosti.
U svim programima (smjerova) Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti stoji obavezna terenska praktična nastava, vježbe i projekti koje studenti moraju obaviti istražujući na građi izvan Zagreba.
Studenti u okviru terenske nastave svake godine rade i istražuju u knjižnici, arhivu i muzeju u skladu s programom.
Neki od programa terenske nastave:
1. Projektna nastava, radionice, IUC Dubrovnik
Cjelodnevna nastava i praktični rad studenata u malim grupama po temama. Studenti sudjeluju u radu radionica, te ih se vodi uz pomoć nastavnika.
2. Posjet restauratorskom odjelu Nacionalnog muzeja u Ljubljani
Stručni posjet Nacionalnom muzeju, upoznavanje i predavanje u restauratorskim radionicama specijaliziranim za određenu vrstu materijala.
3. Ilok, Vukovar, muzeji, zaštita
Studenti posjećuju ratom stradale institucije, upoznaju se s načinom obnove i zaštite. Predviđeno za sve smjerove.
Terenska nastava u Vukovaru, proljeće 2014.
4. Institut za informacijske znanosti u Mariboru
Studenti posjećuju i upoznaju se s radom instituta za informacijske znanosti. Upoznaju se s načinom obrade građe, programom za obradu i komunikaciju.
5. Proljetna škola s programom cjelodnevne nastave i kreativnih radionica
U programu predmeta školskih knjižnica i kreativnih radionica. Stručni i praktični rad studenata svih smjerova, priprema digitalne zbirke, posjet školskim knjižnicama. Niz predavanja i radionica na kojima se izlažu i studentski projekti. Studenti su stavljeni u poziciju u kojoj se moraju natjecati, moraju odgovoriti na pitanja prakse.
Proljetna škola školskih knjižničara, Crikvenica, 1998.
6. BOBCATSSS
Konferencija koja je svake godine u drugom gradu. Susret studenata i profesora studija informacijskih znanosti na kojemu studenti imaju mogućnost upoznati studente i profesore te izložiti i predstaviti svoj studij, svoju zemlju i na stranom jeziku izlagati temu projekta. Nastavnici i studenti imaju priliku razgovarati s kolegama i izmijeniti iskustva o načinu studija i temama koje se obrađuju.
BOBCATSSS, Budimpešta 1998.
8. Terenska nastava - muzeologija i upravljanje baštinom - Karlovac i Ozalj - proljeće 2019.
Ljetni i jesenski rok 2020/21. - prof. dr. Daniela Živković
Prof. dr. Daniela Živković će ispite održavati kao e-testove u rokovima najavljenim u rasporedu ispitnih rokova. Nije se potrebno posebno najavljivati za ispit. Studenti će u Omegu dobiti lozinku pristupa testu u zakazano vrijeme. Adresa za kontakt je isključivo: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Rokovi: 10. i 24. lipnja 2021. te 8. srpnja 2021.
Digitalna knjižnica 1 u 17h
Digitalna knjižnica 2 u 18h
Informacijski izvori i služba u 17,30h
Osnove bibliotekarstva u 19h
Sveučilišno knjižničarstvo u 18,30h
Pristup je moguć svakom testu 30 minuta.
Ispiti iz kolegija Školske knjižnice, Radionica kreativne nastave u školskoj knjižnici, Seminar iz UDK, Klasifikacijski sustavi održat će se 13.2.2021. i 27.2.2021. od 10 sati.Izlazak je potrebno prijaviti preko Omege.
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).