Naslovnica

Naziv kolegija: Leksikografija

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (9. semestar)

Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: predavanje/seminar (1+1)

Uvjeti: Uvod u leksikografiiju

Ispit: pismeni

 

Sadržaj:

Kolegij Leksikografija, napredan je kolegij i bavi se posebnim leksikografskim temama s obzirom na različite aspekte izrade rječnika, njihovu namjenu i korisničke potrebe te primjenu računalnih metoda u leksikografiji. Razrađuje se razlika između općih jednojezičnih i dvojezičnih rječnika; rječnika za prevođenje na materinski jezik u opreci prema onima za proizvodnju na stranom jeziku. Analiziraju se različiti aspekti rječničke makrostrukture i mikrostrukture i oprimjeruju sastavljanjem natuknica za različite tipove rječnika. Skreće se pozornost na: specifičnosti leksikografske obrade različitih jezika (bilježenje izgovora, akcentuacija, obrada morfologije, sintaktičke informacije itd.) s osobitim obzirom na hrvatski; analizu značenja i različite tipove definicija; jezik definicija. Raspravlja se i o načelnoj opreci između ‘jezičnoga’ i ‘izvanjezičnoga’ (tj. enciklopedijskoga) i njezinoj održivosti u leksikografiji, kulturno specifičnim značenjima te o leksikografskom metajeziku.

Put nastajanja rječnika i organizacija leksikografskoga projekta prati se od prve zamisli do konačnoga prozivoda.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći cjelovit uvid u sve faze odvijanja leksikografskoga procesa. Ovladat će teorijskim i praktičnim znanjima koja će ih osposobiti da surađuju na konkretnim leksikografskim projektima.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

  1. Béjoint, H. (2000) Modern Lexicography (An Introduction), Oxford: OUP
  2. Landau, S. (2001) Dictionaries, The Art and Craft of Lexicography, 2nd ed.,Cambridge: CUP
  3. Hartmann, R. R. K. (2003) Lexicography, Critical Concepts, London: Routledge (izbor)
  4. Starkenburg, P. van (2003) A Practical guide to Lexicography, Amsterdam/Philadelphia John Benjamins (izbor)
  5. Tafra, B. (1995) Jezikoslovna razdvojba, Zagreb: Matica hrvatska (izbor)

 

Dodatna literatura:

  1. Bratanić, M.(1989) Rječnik i kultura, Zagreb, Filozofski fakultet
  2. Hausemann, F.J., O.Reichmann, H.E.Wiegand & L.Zgusta (eds.) (1989-91), Dictionaries, An International Encylopedia of Lexicography, Vol. I-III, Berlin/New York: Walter de Gruyter
  3. International Journal of Lexicography
  4. Lučić, R.,ed.(2002) Lexical Norm and national Language (Lexicography and Lanugae Policy in South-Slavic lanugages after 1989), Munchen: Verlag Otto Sagner
  5. Tafra, B.. Povijesna načela normiranja leksika, RIHJJ 23-24, 1997-1998, 325-343.
  6. Zgusta, L. (1971) Manual of Lexicography, The Hague: Mouton