Naslovnica

Naslovnica

Bibliometrija

Detalji

Naziv kolegija: Bibliometrija

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje:1 semestar

Status: obvezan za informatologiju – modul menadžment znanja, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sat seminara

Uvjeti: Položen  ispit iz Uvoda u teoriju /informacijske znanosti / bibliotekarstva / muzeologije / arhivistike

Ispit: usmeni i pismeni (istraživanje prema zadanoj temi)

Sadržaj:

Razumijevanje bibliometrije i bibliometrijskih zakona omogućava studentima uvid u načine i metode proučavanje ustroja, produkcije, organizacije i distribucije različitih vrsta znanja. Teme: definicija i područje bibliometrije; područje istraživanja: veličina i rast znanja, produktivnost autora, istraživački front, umreženost znanja i znanstvenih disciplina, koncentracija i raspršenost znanja, zastarijevanje znanja, itd; Bibliometrijski zakoni i razdiobe: Zipfov, Lotkin, Bredfordov i Heapsov zakon. Kvantitativna analiza produkcije, diseminacije i uporabe znanja. Citatna analiza – metode i tehnike. Zakon o veličini vokabulara teksta. Razvoj kvantitativnih metoda. Odnosi između statističke bibliografije, bibliometrije, infometrije, scientometrije, netometrije.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Naučiti studente samostalnom korištenju bibliometrijskih metoda, te planiranju, organizaciji i provođenju kvantitativnih istraživanja obrade znanja i prirodnog jezika.

Praćenjekvaliteteiuspješnostipredmeta: Provjerakvaliteteiuspješnostiizvedbepredmetavršit ćesekombiniranjemunutrašnjeivanjskeevaluacije. Unutrašnjuevaluaciju činit ćenastavniciistudenti. Evaluacija ćeseprovestimetodomanketenakrajusemestra. Vanjskuevaluacijurealizirat ćemoprisustvovanjemkoleganapredmetuinjihovomocjenompredmetainastavnika.

Literatura:

  1. Chalmers, A. F. [1978]. Theories as Structures: 2. Kuhn's Paradigms. What Is This Thing Called Science? Milton Keynes, England: The Open University Press., Chapter 8.
  2. Cole, J. R. (2000). A Short History of the Use of Citations as a Measure of the Impact of Scientific and Scholarly Work. In The Web of Knowledge: A Festschrift in Honor of Eugene Garfield. B. Cronin and H. B. Atkins. Medford, NJ, 2000., Information Today, Inc.
  3. Cooper, M. (1990). Perspectives on Qualitative Research with Quantitative Implications.: Studies in Information Management. Journal of Education for Library and Information Science. 31, 2. 105-112.
  4. Cozzens, S. E. (1989). "What do Citations Count? The Rhetoric First model." Scientometrics 15: 437-447.
  5. Cozzens, S.E. (1989). "Literature Based Data in Research Evaluation: A Manager's Guide to Bibliometrics."
  6. Davis, C.H. (1990). On Qualitative Research. Library and Information Science Research. 12, 327-328.
  7. Enger, K.B., Quirk, G & Stewart, J. (1989). Statistical Methods Used by Authors of Library and Information Science Journal Articles. Library and Information Science Research. 11, 37-46.
  8. Grover, Robert and Greer, Roger C. [1991], 'The Cross-Disciplinary Imperative of LIS Research', Library and Information Science Research, 101-113.
  9. Katz, J. S. and D. Hicks (1997). Bibliometric Indicators for National Systems of Innovation. MacRoberts, M.H. & B.R. MacRoberts (1989). Problems of Citation Analysis: A Critical Review. Journal of the American Society for Information Science 40(5), 342-349.
  10. Sengupta, I. (1992). Bibliometrics, Informetrics, Scientometrics and Librametrics: an Overview. Libri, 42, 2. 75-98
  11. Wainer, H. (1984). "How to Display Data Badly." American Statistician, 38, 2. 137-147.
  12. White, H (1992). The Freedom to Write a Research Paper Without being Mugged. Library Journal. 117, 3. Feb 15. 138-139..
  13. Zuckerman, H. (1987). "Citation analysis and the complex problem of intellectual influence." Scientometrics 12(329-338).