Naziv kolegija: Uvod u enciklopediku
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u
Oblik nastave: 1predavanje + 1seminar
Uvjeti: Jezične baze podataka
Ispit: Pronaći, pročitati te usmeno izložiti jedan znanstveni članak iz područja enciklopedike. Samostalno oblikovati enciklopedijsku natuknicu i staviti je na online enciklopediju.
Sadržaj:
Osnovni pojmovi enciklopedike. Čovjekova potreba za organiziranjem izvora znanja. Kratak povijesni pregled enciklopedija: od prvih enciklopedijskih zapisa pa do francuskih enciklopedista i suvremenih elektroničkih enciklopedija. Hrvatska enciklopedika i najznačajniji enciklopedisti. Klasifikacija enciklopedija, načini i kriteriji organizacije znanja u enciklopedijama. Ključna pravila oblikovanja enciklopedijske natuknice. Enciklopedije i novi mediji. Pregled i povijest najznačajnijih elektroničkih enciklopedija. Organizacija znanja u računalnim enciklopedijama. Enciklopedije kao epohalno-povijesne slike svijeta. U vježbama: Istraživanje elektroničkih i online enciklopedija (Britannica i Encarta, Internet encyclopedia of Philosophy, Artcyclopedia, Encyclopedia Mythica i sl.). Oblikovanje vlastite enciklopedijske natuknice. Principi izrade elektroničke enciklopedije. Izrada zajedničke elektroničke enciklopedije i stavljanje natuknica na nju.
Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studenti trebaju naučiti koristiti opće i strukovne online enciklopedije u svrhu pronalaženja provjerenih, pouzdanih i recenziranih informacija. Samostalno oblikovati enciklopedijsku natuknicu, sudjelovati u izradi principa i organizacije znanja u jednoj zajedničkoj elektroničkoj enciklopediji.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Obvezna literatura:
1. Damir Boras, Nenad Prelog. Enciklopedija budućnosti: interaktivni izvor znanja, Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 10 (2001), pp. 145-153, Sažetak, Summary, Lit. 6.
2. Umberto Eco, Od Interneta do Gutenberga, 1996.
3. Antun Vujić, Utemeljivanje enciklopedijske leksikografije kao informacijske znanosti, u: Slavko Tkalac i Miroslav Tuđman, uredili, Informacijske znanosti i znanje, Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990: 141-146.
Dopunska literatura:
1. Igor Gostl, Od glagoljskih lucidarija do "Hrvatske enciklopedije", u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1995, 81-124.
2. Radoslav Katičić, Enciklopedizam kao motiv književne i kulturne povijesti, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 15-18.
3. Tomislav Ladan, Enciklopedije: izmedju zamisljivog i provedivog obrasca, u. Encyclopaedia Moderna, 364-369.
4. Nenad Prelog, Damir Boras. Bibliografski izvori znanja na novim medijima, Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 10 (2001), pp. 155-159, Sažetak, Summary, Lit. 4.
5. Antun Vujić, Razvitak enciklopedistike i enciklopedijsko vrednovanje, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 25-44.
6. Ljerka Schiffler, Ideja enciklopedizma i filozofijsko mišljenje, Zagreb: 1989.
7. Ljerka Schiffler-Premec, Znanstvena spoznaja i enciklopedije, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 19-24.
8. Zgusta, Ladislav. Priručnik leksikografije. Sarajevo : Svjetlost, 1991.
