Naziv kolegija: Teorija informacijske znanosti
Nositelji: prof.dr.sc. Jadranka Lasić Lazić, izv.prof.dr.sc. Nives Mikelić Preradović, izv.prof.dr.sc. Tomislava Lauc
Izvođači: prof.dr.sc. Jadranka Lasić Lazić, izv.prof.dr.sc. Nives Mikelić Preradović, izv.prof.dr.sc. Tomislava Lauc, dr. sc. Tomislav Ivanjko
ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezan/izborni
Oblik nastave: 1 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan
Ispit: usmeni i pismeno istraživanje prema zadanoj temi
Uvjeti: Položen ispit barem iz jednog predmeta iz grupe: organizacija znanja
Sadržaj:
Kolegij je podijeljen u četiri cjeline: a) razvoj informacijske znanosti, b) metode i metodologija info-znanosti, c) sustavi za pretraživanje obavijesti, d) tipologija znanja. U okviru cjeline razvoja informacijske znanosti istražuje se predmet informacijske znanosti (ishodišta informacijske znanosti, definicija i područje informacijske znanosti, teorijski problemi informacijske znanosti od 1960 – 2000) a zatim se daje povijesni pregled nastanka i razvoja informacijske znanosti. Cjelina pod naslovom metode i metodologija info znanosti obrađuje pojam relevantnosti, te bibliometrijske zakone, fakturu i morfologiju obavijesti, tipove INDOK objekta, strukturu i genezu informacijskih sustava, te pojam prikaz znanja. U okviru cjeline sustavi za pretraživanje obavijesti opisuju se različiti tipovi pretraživanja obavijesti, te matematičke i lingvističke metode koje se koriste u sustavima za pretraživanje tekstova dokumenata. Tipologija znanja bavi se prikazom različitih tipova znanja kao što su javno i privatno znanje, korporativno znanje, povijesno znanje i izvještajno znanje.
Cilj – opće i specifične kompetencije:
Upoznati studente s teorijom i poviješću organizacije i prikaza znanja, s metodama i tehnikama obrade dokumenata; kroz seminarski rad i vlastita istraživanja pojedinih formi znanja i komunikacijskih obrazaca – studenti trebaju razumjeti uvjetovanost pojedinih formi znanja socijalnim, tehnološkim i komunikacijskim obrascima, te spoznati metode za njihovo proučavanje.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Literatura - obvezna:
- Saracevic, Tefko. Information Science. Journal of the American Society for Information Science, 50(12), 1999, p.p.1051–1063.
- Saračević, Tefko. Prilozi utemeljenju informacijske znanosti. Osijek : Filozofski fakultet, 2006.
- M. Tuđman. Teorija informacijske znanosti. Zagreb: Informator, 1990.
- M. Tuđman. Obavijest i znanje. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990.
- Tuđman, M.: Prikazalište znanja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2003.
Literatura - dopunska:
- Saračević, T.: Relevance reconsidered '96, Second International Conference on Conception of Library and Information Science, 1996.
- Tuđman, M. (ur.): Modeli znanja i obrada prirodnog jezika, Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2003.
