Naslovnica

Naziv kolegija: Opća teorija baštine

Nastavnik: Željka Miklošević

Broj ECTS bodova: 6

Jezik: hrvatski
Status kolegija: obvezatni - izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (2+1+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Cilj kolegija: Usvajanje temeljnih znanja o teoriji baštine – njena priroda, područje i specifičnosti; trendovi i tendencije unutar baštine; osposobljavanje studenata za razumijevanje baštine kao cjelovitog fenomena; primjenu teorije u praksi unutar baštinskih institucija sa svrhom razumijevanja istinske uloge institucija; građenje baštinske profesije zadržavajući specijalistička zanimanja.

 

Sadržaj kolegija: (po tjednima):
1. Uvodno predavanje
2. Definicije baštine i osnovni pojmovi u teorijama baštine
3.
Konvencije o materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini
4. Kulturno i komunikacijsko pamćenje
5. Eko muzeji
6. Disonantna baština / teška baština
7. Teška  i kontroverzna izložba
8. Muzealizacija i UNSECO-vi gradovi
9. Društvena uloga muzeja - svrha baštinskog djelovanja
10. Baština i turizam
11. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
12. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
13. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
14. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)

15. Završno predavanje

Literatura - Obvezatna:
1. Ahmad, Yahaya. 2006. The Scope and Definitions of Heritage: From Tangible to Intangible. International Journal of Heritage Studies 12(3): 292–300
2. Bonnell, Jennifer i Roger I Simon. 2007. Difficult’ exhibitions and intimate encounters,
Museum and Society, 5(2): 65-85
3. Hubert, François. 1985 Ecomuseums in France: contradictions and distortions, Museum, 148, 37, 4
4. McKercher, Bob I Hilary du Crss. 2002. Cultural Tourism – the partnership between tourism and cultural heritage management. 58 – 99. London: New York: Routledge
5. Mensch, Peter van. Beyond New Museology: virtual ecomuseums?
www.osservatorioecomusei.net/ODF/UK/BIBLIO/vanmecsch01UK.pdf
6. Munjeri, Dawson. 2004. Tangible and Intangible Heritage: from difference to convergence, Museum, 56 (1–2): 221–222
7. Nelle Anja B. Mapping museality in world heritage towns: a tool to analyse conflicts between the presentation and utilisation of heritage,
85 – 94
8. Nikočević, Lidija. 2012. Kultura ili baština? Problem nematerijalnosti. Etnološka tribina 35 (42): 7 - 20
9. Weil, Stephen. 1990. The Proper Business of the Museum: Ideas or Things. U Rethinking the Museum and Other Mediations, ur. Stephen Weil, 43 – 56. Washington: London: Smithsonian Institutions Press

Literatura- Dopunska:
1. Macdonald, Sharon; Fyfe, Gordon (ed.) Theorizing Museums. London. Blackwell Publishers. 1996.
2. Mumford, Lewis. Mit o mašini. Zagreb: Graficki zavod Hrvatske, 1986.
3. Mensch, Peter van. Towards a Methodology of Museology; PhD theses, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, 1992.
4. Miles, R.; Zavala, L.(ed.). Towards the Museum of the Future. Routledge, London, 1993.

Način polaganja ispita: pismeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.