Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 24 Veljača 2024

Kolegij Informacijska pismenost

(vanjska izbornost, za studente FF-a)

ECTS: 5

Nositelji i izvođači: prof. dr. sc. Sonja Špiranec

Raspored nastave: predavanja srijedom 09:30-10:15; seminari: srijedom 10.15 - 11.45 (grupa1); srijedom  15:30 - 17:00  (grupa 2 - izvodi se online)

OBAVIJEST O POČETKU NASTAVE U AK. GOD. 2023/2024.: zbog projektnog sastanka odgađa se početak nastave na kolegiju. Uvodno predstavljanje kolegija održat će se 13. 03. u terminu predavanja.

KOLEGIJ MOGU SLUŠATI SVI STUDENTI  PREDDIPLOMSKIH STUDIJSKIH GRUPA, OSIM STUDENATA INFORMACIJSKIH ZNANOSTI (KOLEGIJ S VANJSKOM IZBORNOŠĆU) !

Kolegij se sastoji od predavanja i vježbi. Cilj je kolegija upoznati studente s osnovama informacijske pismenosti, s mogućnošću korištenja informacijko-komunikacijske tehnologije u učenju i istraživanju, osobito s bazama podataka važnima za studij i istraživanje. Kolegij pruža studentima temelje za daljnje lakše kretanje kroz studij.

Teme:

Pojmovno određenje informacijske pismenosti. Važnost informacijske pismenosti u obrazovnim procesima i cjeloživotnom učenju.

Kritičko preispitivanje informacijske pismenosti kod učenika i studenata. Fenomen Google generacije. Informacijska anksioznost.

Informacijsko opismenjivanje:

• Strategije pretraživanja i vrste informacijskih izvora
• Ključne riječi u pretraživanju. Oblikovanje upita
• Znanstvene informacije; znanstveni časopisi.
• Strategije istraživanja
• Pretraživanje interneta
• Pretraživanje akademskih baza podataka
• Vrednovanje informacijskih izvora
• Citiranje izvora i vođenje bilješki
• Prezentacija informacija
• Fenomen Weba 2.0.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 09 Siječanj 2014

Informatika za arheologe


Kolegij se izvodi u 2. semestru preddiplomskog studija i namijenjen je isključivo studentima Studija arheologije.

Upoznavanje s osnovama rada računala.

Osnove rada i arhitekture računalnih mreža, te postupaka i mehanizama zaštite podataka u elektroničkoj okolini.

Upoznavanje načina i tehnika oblikovanja teksta, izrade prezentacija te poznavanje načina i tehnika korištenja proračunskih tablica.

Upoznavanje s računalno-programskim rješenjima svojstvenima za područje arheologije.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 27 Veljača 2014

Nastavna djelatnost

Osnivanjem Odsjeka 1981. godine, spajanjem dviju katedri (Katedre za biblio-tekarstvo čiji je predstojnik profesorica dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković i Katedre za informatologiju čiji je predstojnik profesor dr. sc. Bulcsú László) počinje zajednički studij informacijskih znanosti. Jasno je da su svojim jakim intelektualnim potencijalom dvoje prvih predstojnika ostavili svoj osobni pečat i utjecali na oblikovanje studija. Oboje su imali iskustvo studija i boravka izvan zemlje, pratili su oblikovanje studija vani i vraćali se s idejama koje su ugrađivali u program studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vidljivo je to i iz silabusa programa iz 1981. godine koji anticipiraju model obrazovanja kakav je bio na sveučilištima na kojima su boravili. Doktorica Markić-Čučuković boravi u Europi i SAD-u gdje se susrela s programima bibliotekarskih škola i smatrala je da na studiju trebaju raditi nastavnici koji su i praktičari, tako onda silabusi pojedinih predmeta oslikavaju potrebna znanja i vještine za rad kroz predavanja i vježbe koje se obavljaju u najboljim knjižnicama. Ponuđeni su predmeti iz bibliotečnog poslovanja, katalogizacije, klasifikacije, bibliografije, povijesti knjižnica i knjige, predmeti vezani za poslovanje pojedinih vrsta knjižnica kao što su specijalne knjižnice, sveučilišne knjižnice, školske i narodne knjižnice i informacijska služba. U programu je posebno istaknuta praksa koju studenti trebaju obaviti u nekoj od knjižnica. Profesor je László već za svoga boravka na Sveučilištu u Chicagu, gdje se nudio jednogodišnji studij informacijskih znanosti (uz mogući doktorat ako se ispune opći uvjeti), shvatio da se u tehnološki razvijenome svijetu već šezdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje studij informacijskih znanosti. Tako na Katedri za informatologiju u tom prvom programu vidimo predmete koje je profesor László vidio na studiju u Chicagu i smatrao je da ih treba imati i studij u Zagrebu. Ponuđeni su predmeti iz računarskih sustava, numeričkih po-stupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike.


Na mnogim fakultetima u Zagrebu tih godina (1981.-1984.) pojedini su profesori već usmjeravali djelatnost u pojedinim predmetima prema računalnoj obradi. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakul-tet, Fakultet za fizičku kulturu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni računski centar. Uviđajući da je potrebno organizirano četverogodišnje obrazovanje, na Filozofskom fakultetu kreću rasprave o osnivanju odsjeka koji bi okupio studije disciplina.


Anketa koja je napravljena pokazala je da Filozofski fakultet već raspolaže s najvećim brojem predmeta informacijskoga sadržaja. Tu je bila filozofija (s formalnom logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna književnost (s knjižničarstvom), lingvistika (s matematičkom lingvistikom), pedagogija (s programiranim učenjem), povijest (s arhivistikom), povijest umjetnosti (s muzeologijom), psihologija (sa statistikom) te sociologija (s metodama istraživanja).


Kako je već postojao studj dviju disciplina, uz te dvije discipline (bibliotekarstvo, informatologija) na inicijativu prof. Lászla počinje i oblikovanje studija koji će 1984. godine postati studij informatologije sa smjerovima arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Studij okuplja najznačajnije profesore – prof. dr. sc. Ivu Maroevića dobiva za organizaciju i uspostavu programa studija muzeologije i prof. dr. sc. Ivana Kampuša kao predstojnika katedre za arhivistiku. Oni su tada nakon zajedničkog studija prvih dviju godina trebali sa svim nastavnicima Odsjeka organizirati nastavu smjerova. Iz arhivskog materijala vidljivo je da Odsjek tada ima Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za arhivistiku, Katedru za pismene sustave i Katedru za dokumentalistiku.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 09 Rujan 2024

Akademska godina 2023./2024.

• Akademski kalendar za akademsku godin 2023./2024.
• Sveučilišni kalendar za 355. akademsku godinu 2023./2024.
• Plan događanja za akademsku godinu 2023./2024.

 Akademska godina 2024./2025.

• Akademski kalendar za akademsku godinu 2024./2025.
• Sveučilišni kalendar za 356. akademsku godinu 2024./2025.
• Plan događanja za akademsku godinu 2024./2025.