Povijest nastanka Odsjeka

Povijest nastanka Odsjeka

 

Pisati o povijesti nekoga Odsjeka znači (ako ta povijest nije zabilježena), pi­sati o sjećanju mnogih koji su u stvaranju te povijesti sudjelovali. Neobično je da je Odsjek koji je u svojim temeljima imao katedru za bibliotekarstvo, (predstoj­nik je bila prof. dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković) i katedru za informatologiju (na­ziv joj je dao prof. dr. sc. Bulcsú László koji je bio i predstojnik), nije sačuvao svoju pisanu povijest. Sačuvani su pojedini dokumenti o stvaranju Odsjeka koji su onda da bi se stvorila cjelina slagani kao mozaik i na kraju interpretirani. No, mislili smo da je bolje neke stvari interpretirati sa što manjom pristranošću nego ne zabilježiti i pustiti da izblijede i ti pojedini dokumenti na osnovu kojih se mo­glo nešto reći o povijesnom razvoju Odsjeka.

 

Iz dokumenta upućivanih fakultetskom vijeću i Sveučilištu vidljivo je da su dugo trajale rasprave o potrebi osnivanja jedinstvenog odsjeka za informacijske znanosti, koji bi imao znanstveno-nastavnu zadaću. U vrijeme prvih rasprava o potrebi takvog odsjeka koji bi bio na Filozofskom fakultetu, na Sveučilištu u Za­grebu postoji organiziran poslijediplomski studij koji je pokrivao discipline in­formacijskih znanosti. [1]

 

Za studij disciplina prevladavalo je mišljenje, tada, da se studij disciplina ne treba odvijati na diplomskoj razini te da se za obavljanje poslova u knjižnicama i arhivima mogu dobiti kvalitetni kadrovi kroz praksu te pripremom i polaga­njem stručnih ispita. Informacijska pismenost toga vremena podrazumijevala je razumijevanje i vještine vezane za tehnologiju “papira” i znanja obrade, organi­zacije i pretraživanja vezanih za papirnate kataloge kao alate za pretraživanje. Shvaćanje da se bez računalne pismenosti i rada s računalima više ne može te da je za to potrebno više od stručnog ispita koji je pokrivao praktična znanja, poči­nje školovanje prvih informacijskih stručnjaka na diplomskoj razini.

 

Na Filozofskom fakultetu osnivaju se Katedra za bibliotekarstvo[2] i Katedra za dru­štveno-humanističku informatiku[3]. Katedra za bibliotekarstvo djeluje pri Od­sjeku za komparativnu književnost, a katedra za društveno-humanističku informatiku pri Odsjeku za lingvistiku. Da sve to skupa nije bilo lako uspostaviti govori i podatak da su katedre dobile ovlasti obrazovanja samo kao dopunski studiji. Dakle, na studij su se upisivali studenti koji su imali dvije godine nekoga studija, a diplomu su mogli dobiti završetkom temeljnog studija. Diploma je gla­sila na temeljnu struku, a uz to se vezao naziv dopunskog studija.

 

Godine 1981. dolazi do spajanja dviju katedri koje će kasnije činiti jezgru stu­dija informacijskih znanosti. Profesor László postaje pročelnik najmlađeg od­sjeka na fakultetu. Već je u svojim prvim posjetima Sveučilištu u Chicagu profe­sor László naslućivao da sazrijeva vrijeme u kojem će se računala primjenjivati u svim područjima te da treba pripremiti ljude za takva znanja i vještine. Studiji, u tim prvim godinama i dalje ostaju kao dopunski studiji zasebnih katedri uje­dinjenih sada u Odsjek kao organizacijsku jedinicu. Godine 1984. osnivanjem katedri za arhivistiku i muzeologiju postaje to Odsjek za informacijske zna­nosti. Tako se ostvaruje ideja profesora Lászla za uspostavom područja informacijskih znanosti i jedinstvenoga studija. Akademske godine 1986./1987. po prvi puta su se mogli upisati studenti na četverogodišnji studij informacijskih zna­nosti koji je imao smjerove: arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća in­formatologija.

 

Razvoj Odsjeka profesor László, nakon uspostave, usmjerava na okupljanje na­stavnika koji bi sudjelovali u izvođenju nastave. Po uzoru na američke pro­grame, na studiju se okupljaju nastavnici različitih područja koja sadržajima po­dupiru novo područje. Ponuđeni su predmeti studija bili iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i alge­barske logike. Treća i četvrta godina bili su predmeti smjerova bibliotekarstva, arhivistike, muzeologije i opće informatologije. Prvi program takvog novog če­tverogodišnjeg studija počinje 1986./87. godine.

 

Četverogodišnji studij informacijskih znanosti sada je moguće upisati od prve godine, kao studij informatologije, koji čini zajedničku jezgru prvih dviju godina, i treće i četvrte godine kao smjerova studija informacijskih znanosti (ar­hivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija).

 

Financijski teška vremena usporavala su otvaranje novih radnih mjesta. Po­četna nastava odvijala se uz pomoć profesora koji su u okviru drugih studija filozofskog fakulteta obrađivali teme koje su se uklapale u kurikul studija infor­macijskih znanosti. Za discipline koje fakultet nije imao, najprije su došli, kao vanjski suradnici, profesori s elektrotehnike, matematike, referalnog centra te vanjski suradnici iz institucija kao što su knjižnice, arhivi i muzeji. Studij je započeo samo s jednim profesorom stalno zaposlenim na Odsjeku, tri asistenta i vanjskim suradnicima.

 

Danas Odsjek ima sedam katedri: Katedru za arhivistiku i dokumentalistiku (predstojnik prof. dr. sc. Hrvoje Stančić), Katedru za bibliotekarstvo (predstoj­nica doc. dr. sc. Ana Barbarić), Katedru za društveno-humanističku informatiku (predstojnik prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han), Katedru za knjigu i nakladni­štvo (predstojnica prof. dr. sc. Daniela Živković), Katedru za leksikografiju i en­ciklopedistiku (predstojnik prof. dr. sc. Damir Bo­ras), Katedru za medije i ko­munikologiju (predstojnica prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica), Katedru za mu­zeologiju i upravljanje baštinom (predstojnica prof. dr. sc. Žarka Vujić) i Kate­dru za organizaciju znanja (predstojnik prof. dr. sc. Miroslav Tuđman), [4] 34 zapo­slena, prediplomski studij, diplomski studij i trogodišnji doktorski studij.

 

Pročelnici Odsjeka nakon profesora Lászla bili su: prof. dr. sc. Aleksandar Stip­čević, prof. dr. sc. Ivo Maroević, prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, prof. dr. sc. Tomislav Šola, prof. dr. sc. Valdimir Mateljan.



[1] Poslijediplomski studij bio je osnovan kao Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informatike 1961./62.

[2] Godine 1976. osniva se katedra za bibliotekarstvo koju prvo službeno vodi prof. dr. sc. Gajo Peleš, a zatim dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković.

[3] Godine 1978. osniva se Katedra za društveno-humanističku informatiku koju vodi prof. dr. sc. Bulcsú László.

[4] Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske znanosti. Katedre. URL: http://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/odsjek/katedre (9.3.2015.).