P=predavanje, S=seminar, V=vježbe


Modul A

I. semestar


Obvezni kolegiji

Arhivska teorija i praksa (2p+1s, 6 ECTS)
Osnovni pojmovi: arhiv, arhivsko gradivo, arhivski fond i arhivska zbirka, arhivska služba. Osnovna arhivska načela. Pojam arhivistike. Arhivistika kao znanstvena disciplina.
U okviru seminara polaznici će obraditi izložene teme na konkretnim primjerima.

Osnove sređivanja i opisa arhivskog gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Načela sređivanja. Struktura i organizacija arhivskog gradiva. Arhivske jedinice: fond, serija, dosje, predmet, dokument. Veze među arhivskim jedinicama: hijerarhijske i horizontalne veze, unutarnje i vanjske veze, načela formiranja i povezivanja jedinica.
Logička i fizička struktura arhivske cjeline. Prikaz logičke strukture. Oblikovanje i označavanje fizičkih jedinica. Povezivanje logičkih i fizičkih jedinica. Opisi posebnih formata: zvučni zapisi; videozapisi; mikrooblici; elektronički zapisi;  pokretne slike.
U okviru vježbi polaznici će obraditi funkciju opisa u upravljanju gradivom, sam opis gradiva i sl.

 


Izborni kolegiji
(Studenti biraju tri izborna kolegija.)

Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima (2p+2v, 6 ECTS)
Spisovodstvo: predmet i svrha. Povijesni razvoj uredskog poslovanja/spisovodstva u Hrvatskoj. Suvremeni propisi o uredskom poslovanju. Značenje spisovodstva za poslovanje organizacije. Uloga spisovodstva u informacijskom sustavu organizacije. Zadaće i svojstva spisovodstvenog sustava.
Kroz vježbe polaznici će raditi na konkretnim primjerima.

Osnove klasifikacijskih sustava (2p+2v, 6 ECTS)
Klasifikacijski sustavi, temeljni pojmovi, teorijska načela, analiza, usporedba i primjena različitih klasifikacijskih sustava (Klasifikacija kongresne knjižnice, Blisova klasifikacija, Klasifikacija s dvotočkom, Deweyeva decimalna klasifikacija, Univerzalna decimalna klasifikacija). Klasifikacija u elektroničkom okruženju – javno dostupni mrežni katalozi, Internet i automatska klasifikacija.
Kroz vježbe će polaznici proći praktično usvajanje načela klasifikacije, klasificiranje građe, tiskane, AV i elektroničke.

Uvod u epistemologiju informacijskih znanosti (2p+1s, 6 ECTS)
Uvod u epistemološke probleme informacijske znanosti: struktura znanosti i znanja. Razvoj informacijskog fenomena i teorije o razvoju znanja. Prikaz znanja kao teorijskog problema informacijske znanosti; vremenitost znanja i zastarijevanje znanja – teorije o vremenskoj strukturi znanja.
Kroz seminar studenti će razviti sposobnost razlikovanja prikaza znanja od znanja kao spoznaje.

Digitalizacija arhivskog gradiva (2p+1v, 6 ECTS)
Predavanja sadržajno pokrivaju proces digitalizacije koji je organiziran u sljedeće korake: određivanje svrhe i ciljeva, odabir i priprema gradiva za digitalizaciju, organizacija postupka digitalizacije, odabir tehnika, postupaka i uređaja za digitalizaciju, provođenje digitalizacije uz provjeru kvalitete, obrada, organizacija gradiva i njegova pohrana.
Kroz vježbe će polaznici u informatičkom laboratoriju vježbati pojedine korake u procesu digitalizacije.



II. semestar


Obvezni kolegiji

Organizacija arhivske službe u Hrvatskoj (2p+1s, 6 ECTS)
Definicija službe, djelatnosti, zakonskih propisa u kulturnim djelatnostima, kulturne baštine i kulturne politike. Kinematografija, mnogoznačni pojam tisak i informiranje, radio difuzija i televizija, organizacija i udruživanje, međunarodna pravna regulativa.
Međunarodno arhivsko zakonodavstvo.
Kroz seminare polaznici će obraditi načela zakona i njihovih elemenata, nekoliko najznačajnijih provedbenih propisa, te propise o radu i nadležnostima arhivske službe.

Uvod u zaštitu arhivskog gradiva (2p+1v, 6 ECTS)
Svrha zaštite. Optimalni uvjeti čuvanja arhivskog gradiva.
Materijali strojno čitljivih zapisa: audiovizualnih (fotografija, film, mikrofilm, zvučni dokumenti) i dokumenata elektroničke obrade.
Uzroci oštećenja: fizikalno-kemijski (vlaga, toplina, svjetlo, zagađeni zrak, kiseline), biološki i mehanički. Prirodne katastrofe (požar, poplava, potres i dr.) i ratovi kao uzroci oštećivanja gradiva. Uloga zgrade u zaštiti gradiva.
Organizacija prostora unutar zgrade. Spremišta, čitaonice, radni prostor i ostali prostori. Oprema. Zaštita od različitih vrsta oštećenja.
Zaštita prijenosom na druge medije (fotokopiranje, mikrofilmiranje, skeniranje). Značenja zaštitne ambalaže u zaštiti gradiva. Vrste i materijali za izradu zaštitne ambalaže.
Kroz vježbe polaznici će raditi na konkretnim primjerima, učiti prepoznati oštećenja te predložiti odgovarajuće mjere zaštite.



Izborni kolegiji
(Studenti biraju tri izborna kolegija.)

Zaštita i obrada AV gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Zaštita i svrha zaštite, izbor materijala za zaštitu, organizacija ispravnih smještajno-okolinskih uvjeta. Suvremene  tendencije vrednovanja u arhivskoj teoriji i praksi, komparativno zakonodavstvo o vrednovanju u Europi i propisi u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi vrednovanja u elektroničkome okruženju. Vrednovanje i kategorizacija stvaratelja.
Norme u obradi AV gradiva, formalna obrada.
Kroz praktičan rad polaznici će raditi na formalnoj obradi AV gradiva.

Uvod u zaštitu elektroničkog gradiva (2p+1s, 6 ECTS)
Uvodno se daje pregled povijesti zaštite gradiva, te uspoređuje definicija klasičnog zapisa i zapisa u elektroničkoj okolini. Nadalje se raščlanjuje struktura elektroničkog zapisa (fizička, logička i konceptualna razina), objašnjavaju razlike u formatima zapisa teksta, slika, zvuka, videa, multimedije itd. Zatim se ukazuje na slojevitost problema održavanja elektroničkog gradiva, dugovječnost, pregled, kodiranje, međusobna povezanost, nadležnost za arhiviranje, konverzija formata, autorska prava itd.
Kroz seminar polaznici će se posvetiti problematici i temeljnim principima zaštite elektroničkog gradiva i njegovog očuvanja na dulji vremenski rok.

Uvod u digitalne arhive (2p+1v, 6 ECTS)
Funkcije i postupci organizacije digitalnih arhiva. Usporedba i analiza sličnosti i razlika između digitalnih arhiva, digitalnih knjižnica i digitalnih zbirki. Logička struktura i informacijski objekti u digitalnom arhivu. Referentni model OAIS. Proces rada digitalnih arhiva: zaprimanje sadržaja (protokoli i oblikovanje paketa – Submission Information Package (SIP)), verifikacija i preuzimanje SIP-a, arhivski informacijski paket (AIP), diseminacijski informacijski paket (DIP).
Arhivski informacijski sustav (ArhIs).
Kroz vježbe polaznici će upoznati Arhivski informacijski sustav (ArhIs).

Osnove upravljanja informacijama i znanjem (2p+1s, 6 ECTS)
Organizacija informacija i znanja, upravljanje znanjem i mjerenje.
Organizacijsko znanje, podrška za poslovne procese. Upravljanje znanjem u informacijskim institucijama. Primjena teorijskih saznanja koja se ogledaju u mnogim proizvodima informacijske i internetske tehnologije koja nalaze primjenu u svim oblicima upravljanja znanjem i informacijama.
Kroz seminarski rad polaznici će obraditi teme vezane za upravljanje informacijama i znanjem u institucijama.


Modul B

I. semestar


Obvezni kolegiji

Arhivska teorija i praksa (zaštita, obrada, korištenje, vrednovanje) (2p+1s, 6 ECTS)
Osnovni pojmovi: arhiv, arhivsko gradivo, arhivski fond i arhivska zbirka, arhivska služba. Osnovna arhivska načela. Pojam arhivistike. Arhivistika kao znanstvena disciplina. Povijesni razvitak arhivistike kao znanstvene discipline. Životni ciklus dokumenata – Records continuum. Arhivska terminologija. Stvaratelji arhivskoga gradiva i arhivi.
U okviru seminara polaznici će analitički obraditi izložene teme na konkretnim primjerima.

Sređivanje i opis arhivskog gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Načela sređivanja. Struktura i organizacija arhivskog gradiva. Arhivske jedinice: fond, serija, dosje, predmet, dokument. Veze među arhivskim jedinicama: hijerarhijske i horizontalne veze, unutarnje i vanjske veze, načela formiranja i povezivanja jedinica.
Logička i fizička struktura arhivske cjeline. Prikaz logičke strukture. Oblikovanje i označavanje fizičkih jedinica. Povezivanje logičkih i fizičkih jedinica. Izrada plana sređivanja. Organizacija rada na sređivanju. Informacijski prikaz strukture gradiva. Analiza sređenosti. Svrha i ciljevi arhivističkoga opisa.
Opisi posebnih formata: zvučni zapisi; videozapisi; mikrooblici; elektronički zapisi; pokretne slike.
U okviru vježbi polaznici će obraditi funkciju opisa u upravljanju gradivom, sam opis gradiva, relevantne međunarodne norme i sl.



Izborni kolegiji
(Studenti biraju tri izborna kolegija.)

Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima (2p+2v, 6 ECTS)
Spisovodstvo: predmet i svrha. Povijesni razvoj uredskog poslova¬nja/spisovodstva u Hrvatskoj. Suvremeni propisi o uredskom poslovanju. Značenje spisovodstva za poslovanje organizacije. Uloga spisovodstva u informacijskom sustavu organizacije. Zadaće i svojstva spisovodstvenog sustava. Spisovodstvena politika. Spisovodstvene funkcije. Oblikovanje spisovodstvenog sustava. Oblikovanje i korištenje spisovodstvenih alata. Upravljanje i održavanje spisovodstvenog programa. Analiza i vrednovanje spisovodstvenog sustava. Oblikovanje i korištenje spisovodstvenih alata. Upravljanje i održavanje spisovodstvenog programa.
Kroz vježbe polaznici će raditi na konkretnim primjerima i na taj način biti osposobljeni za vrednovanje i izbor optimalnog spisovodstvenog sustava.


Klasifikacijski sustavi (2p+2v, 6 ECTS)
Klasifikacijski sustavi, temeljni pojmovi, teorijska načela, analiza, usporedba i primjena različitih klasifikacijskih sustava (Klasifikacija kongresne knjižnice, Blisova klasifikacija, Klasifikacija s dvotočkom, Deweyeva decimalna kalsifikacija, Univerzalna decimalna klasifikacija). Klasifikacija u elektroničkom okruženju – javno dostupni mrežni katalozi, Internet i automatska klasifkacija. Mogućnosti i svrha klasifikacije u pretraživanju. Uporaba klasifikacije u prezentaciji i organizaciji digitalnih zbirki. Izrada klasifikacijskih sustava administrativne funkcije stvaratelja. Izrada klasifikacijskih sustava institucijske funkcije stvaratelja.
Kroz vježbe će polaznici proći praktično usvajanje načela klasifikacije, klasificiranje građe, tiskane, AV i elektroničke.


Epistemologija informacijske znanosti (2p+1s, 6 ECTS)
Uvod u epistemološke probleme informacijske znanosti: struktura znanosti i znanja. Razvoj informacijskog fenomena i teorije o razvoju znanja. Prikaz znanja kao teorijskog problema informacijske znanosti; vremenitost znanja i zastarijevanje znanja - teorije o vremenskoj strukturi znanja.
Teorije o vrstama i tipovima znanja te načinima stjecanja znanja, odnosno o kontroli i upravljanju socijalnim pamćenjem.
Kroz seminar studenti će razviti sposobnost razlikovanja prikaza znanja od znanja kao spoznaje, te razviti znanja i umijeća za vrednovanje prikaza znanja.


Digitalizacija i migracija dokumenata (2p+1v, 6 ECTS)
Predavanja sadržajno pokrivaju proces digitalizacije koji je organiziran u sljedeće korake: određivanje svrhe i ciljeva, odabir i priprema gradiva za digitalizaciju, organizacija postupka digitalizacije, odabir tehnika, postupaka i uređaja za digitalizaciju, provođenje digitalizacije uz provjeru kvalitete, obrada, organizacija gradiva i njegova pohrana, te dugotrajno čuvanje, konverzija i migracija. Također se obrazlaže problematika vođenja projekata digitalizacije.
Kroz vježbe će polaznici u informatičkom laboratoriju vježbati pojedine korake u procesu digitalizacije i migracije. Obuhvatit će se i praktična znanja u radu s uređajima i programima koji se koriste u procesu digitalizacije.


II. semestar


Obvezni kolegiji

Organizacija arhivske službe u Hrvatskoj (2p+1s, 6 ECTS)
Definicija službe, djelatnosti, zakonskih propisa u kulturnim djelatnostima, kulturne baštine i kulturne politike. Kinematografija, mnogoznačni pojam tisak i informiranje, radio difuzija i televizija, organizacija i udruživanje, međunarodna pravna regulativa.
Međunarodno arhivsko zakonodavstvo.
Pravna valjanost zapisa na nekonvencionalnim medijima, strojno čitljivi zapisi. Arhivska služba i javnost: upoznavanje s ulogom arhiva u društvu i s organizacijom rada s korisnicima.
Kroz seminare polaznici će obraditi načela zakona i njihovih elemenata, nekoliko najznačajnijih provedbenih propisa, te propise o radu i nadležnostima arhivske službe.


Zaštita arhivskog gradiva (2p+1v, 6 ECTS)
Svrha zaštite. Optimalni uvjeti čuvanja arhivskog gradiva.
Materijali strojno čitljivih zapisa: audiovizualnih (fotografija, film, mikrofilm, zvučni dokumenti) i dokumenata elektroničke obrade.
Uzroci oštećenja: fizikalno-kemijski (vlaga, toplina, svjetlo, zagađeni zrak, kiseline), biološki i mehanički. Prirodne katastrofe (požar, poplava, potres i dr.) i ratovi kao uzroci oštećivanja gradiva. Uloga zgrade u zaštiti gradiva.
Organizacija prostora unutar zgrade. Spremišta, čitaonice, radni prostor i ostali prostori. Oprema. Zaštita od različitih vrsta oštećenja.
Zaštita prijenosom na druge medije (fotokopiranje, mikrofilmiranje, skeniranje). Značenja zaštitne ambalaže u zaštiti gradiva. Vrste i materijali za izradu zaštitne ambalaže.
Metode masovnog konzerviranja i restauriranja u zaštiti gradiva: masovna dezinfekcija, neutralizacija i restauriranje kalanjem. Kriteriji za osnivanje restauratorskih radionica i foto-laboratorija.
Kroz vježbe polaznici će raditi na konkretnim primjerima, učiti prepoznati oštećenja te predložiti odgovarajuće mjere zaštite.


Izborni kolegiji
(Studenti biraju tri izborna kolegija.)


Organizacija i dostupnost informacijskih izvora u arhivima (2p+1s, 6 ECTS)
Djelatnosti i usluge informacijske službe u arhivima. Raspoloživi informacijski resursi i referentni izvori za pružanje informacija o arhivskome gradivu u Hrvatskoj. Referentni izvori za pružanje informacija u stranim arhivima o hrvatskoj prošlosti. Europske baze podataka o arhivskom gradivu na mrežnim stranicama najznačajnijih europskih arhiva i arhiva u RH. Evidencije u arhivima. Arhivi i Internet. Informacijski izvori općenito: izvori koji su sami dovoljan izvor podataka; službene publikacije, nekonvencionalni izvori; primarni, sekundarni i tercijarni izvori.
Kroz seminar polaznici će obraditi teme vezane uz organizaciju i dostupnost informacijskih izvora u arhivima.


Zaštita i obrada AV gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Zaštita i svrha zaštite, izbor materijala za zaštitu, organizacija ispravnih smještajno-okolinskih uvjeta. Suvremene  tendencije vrednovanja u arhivskoj teoriji i praksi, komparativno zakonodavstvo o vrednovanju u Europi i propisi u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi vrednovanja u elektroničkome okruženju. Vrednovanje i kategorizacija stvaratelja.
Norme u obradi AV gradiva, formalna i sadržajna obrada, te indeksiranje.
Kroz praktičan rad polaznici će raditi na formalnoj i sadržajnoj obradi AV gradiva i izboru termina za indeksiranje.


Zaštita elektroničkog gradiva (2p+1s, 6 ECTS)
Uvodno se daje pregled povijesti zaštite gradiva, te uspoređuje definicija klasičnog zapisa i zapisa u elektroničkoj okolini. Nadalje se raščlanjuje struktura elektroničkog zapisa (fizička, logička i konceptualna razina), objašnjavaju razlike u formatima zapisa teksta, slika, zvuka, videa, multimedije itd. Zatim se ukazuje na slojevitost problema održavanja elektroničkog gradiva, dugovječnost, pregled, kodiranje, međusobna povezanost, nadležnost za arhiviranje, konverzija formata, autorska prava itd.
Nadalje se daje pregled standarda i referentnih modela bitnih za zaštitu i očuvanje elektroničkog gradiva (OAIS, EAD itd.), te pregled rezultata značajnih međunarodnih projekata.
Kroz seminar polaznici će se posvetiti problematici i temeljnim principima zaštite elektroničkog gradiva i njegovog očuvanja na dulji vremenski rok, te primjeni preporučenih normi.


Digitalni arhivi (2p+1v, 6 ECTS)
Funkcije i postupci organizacije digitalnih arhiva. Usporedba i analiza sličnosti i razlika između digitalnih arhiva, digitalnih knjižnica i digitalnih zbirki. Logička struktura i informacijski objekti u digitalnom arhivu. Referentni model OAIS. Proces rada digitalnih arhiva: zaprimanje sadržaja (protokoli i oblikovanje paketa – Submission Information Package (SIP)), verifikacija i preuzimanje SIP-a, arhivski informacijski paket (AIP), diseminacijski informacijski paket (DIP). Način upravljanja metapodacima i spremištima (repozitorijima) informacijskih objekata. Upravljanje vitalnim dokumentima, sigurnost dokumenata u tradicionalnim i elektroničkim sustavima za upravljanje dokumentima.
Arhivski informacijski sustav (ArhIs).
Kroz vježbe polaznici će pobliže upoznati Arhivski informacijski sustav (ArhIs) te strukturu i organizaciju njegove izgradnje.


Upravljanje informacijama i znanjem (2p+1s, 6 ECTS)
Organizacija informacija i znanja, upravljanje znanjem i mjerenje.
Organizacijsko znanje, podrška za poslovne procese. Upravljanje znanjem u informacijskim institucijama. Primjena teorijskih saznanja koja se ogledaju u mnogim proizvodima informacijske i internetske tehnologije koja nalaze primjenu u svim oblicima upravljanja znanjem i informacijama.
Upravljanje i vrednovanje intelektualnog kapitala institucije.
Kroz seminarski rad polaznici će obraditi teme vezane za upravljanje informacijama i znanjem u institucijama sagledanima kroz aspekt podrške odlučivanju.