Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofski fakultet
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
http://www.ffzg.unizg.hr/infoz


Radionica 33
Informacijska pismenost u kontekstu istraživačkoga rada

 

Voditeljica radionice:

prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti 
Filozofski fakultet u Zagrebu 
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

 

petak 19. 12. 2014., 10-13h
Računalna učionica A-212a

 

Prijave na radionicu idu isključivo putem online prijave.

Prijaviti se možete najkasnije do kraja četvrtka 18. 12. 2014., do 16h

 Radionica je namijenjena mladim znanstvenicima i knjižničarima.

Broj mjesta je ograničen na 18 polaznika.

 

Program

10:00-10:15 Uvod u radionicu (prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić)
10:15-10:45 Znanstvena komunikacija (izv. prof. dr. sc. Radovan Vrana)
10:45–11:00 Pauza
11:00-11:30 Informacijska pismenost (izv. prof. dr. sc. Sonja Špiranec)
11:30-12:00 Pokazatelji ugleda i odjeka znanstvenih publikacija – zašto su važni i kako ih razumjeti? (Iva Melinščak Zlodi)
12:00-12:15 Pauza
12:15-12:45 Objavljivanje rezultata znanstvenih istraživanja u otvorenom pristupu (dr. sc. Ivana Hebrang Grgić)
12:45-13:00 Pauza
13:00-14:30 Okrugli stol: Informacijska pismenost u kontekstu istraživačkoga rada (Moderator: izv. prof. dr. sc. Sonja Špiranec)

 

Sadržaj izlaganja

10:00-10:15 Uvod u radionicu (prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić)
Informacijska pismenost neizostavna je sastavnica znanstvene komunikacije, moderne znanosti i istraživačkoga rada. Znanstvena komunikacija podrazumijeva čitavu lepezu postupaka, od pristupa znanstvenim informacijama, njihovog korištenja, stvaranja, formalnog i neformalnog objavljivanja i diseminacije. Uvriježeni pristupi analizi fenomena znanstvene komunikacije, koji su primarno bili usmjereni na krajnji rezultat znanstvene komunikacije tj. na znanstvenu produkciju, a manje na informacijske procese i interakcije znanstvenika, kroz istraživanje transformacije suvremenih informacijskih prostora znanstvenicima i istraživačima pružaju nove mogućnosti, ali zbog rastuće složenosti istovremeno donose probleme i opterećuju znanstvene procese. Ovaj znanstveni fenomen promatrat ćemo kroz obrasce postupanja sa znanstvenim informacijama i informacijskim navikama znanstvenika koje izravno utječu na sve aspekte znanstveno-istraživačkoga rada.


10:15-10:45 Znanstvena komunikacija (izv. prof. dr. sc. Radovan Vrana)
Rasprave o znanstvenoj komunikaciji već su više od dva desetljeća sadržajno usredotočene na širok raspon problema koji sežu od transformacija potaknutih tehnološkim napretkom, znanstvene produktivnosti i njezine metrike do elektroničkog izdavaštva, krize znanstvenog izdavaštva, otvorenog pristupa itd.

 

11:00-11:30 Informacijska pismenost (izv. prof. dr. sc. Sonja Špiranec)
Promjene informacijskih prostora u kojima se istraživanja provode, u obrascima istraživačkih procesa i dinamici objavljivanja i dostupnosti znanstvenih informacija, svakako zahtijevaju kompleksni sinergijski pristup u tumačenju teorijskih aspekata informacijske pismenosti, istraživačkoga rada i znanstvene komunikacije, ali i njihovo djelatno povezivanje. Budući da su takve mogućnosti podudarne s komunikativnim aspektom znanstvenoga rada, ne iznenađuje činjenica da su mnogi servisi okrenuti upravo znanstvenicima koji na specijaliziranim mrežnim mjestima mogu pristupati, koristiti, ocijeniti i priopćiti znanstvene informacije, objaviti preliminarne rezultate i sirove podatke, teorije u nastanku i sl.


11:30-12:00 Pokazatelji ugleda i odjeka znanstvenih publikacija – zašto su važni i kako ih razumjeti? (Iva Melinščak Zlodi)
U novije vrijeme znanstvenici, kao i znanstvene ustanove u cjelini, sve češće dolaze u prilike da ih se procjenjuje na temelju bibliometrijskih pokazatelja: prilikom napredovanja u zvanjima, zapošljavanja, natjecanja za projektna i programska sredstva, nagrade i stipendije, stjecanje akreditacija i dr. Pri tomu se promatraju indikatori koji se temelje na ugledu publikacija i izdavača, te produktivnosti i citiranosti znanstvenika.

U predavanju će se iznijeti pregled najvažnijih pokazatelja, izvora i alata pomoću kojih ih možemo pronaći, upotrijebiti i tumačiti, te njihove glavne značajke i ograničenja.

12:15-12:45 Objavljivanje rezultata znanstvenih istraživanja u otvorenom pristupu (dr. sc. Ivana Hebrang Grgić)
Otvoreni pristup podrazumijeva neometan pristup znanstvenim informacijama na internetu, bez ikakvog ograničenja (prema Budimpeštanskoj inicijativi o otvorenom pristupu). Načini ostvarivanja otvorenog pristupa su repozitoriji i časopisi. Nakon što je otvoreni pristup definiran, započela su brojna istraživanja povezanosti otvorenog pristupa s boljom vidljivošću i utjecajem znanstvenih radova. Trenutno je na portalu Hrčak, koji nastoji okupljati znanstvene i stručne časopise s dostupnim cjelovitim tekstovima, dostupno oko 370 časopisa. Broj hrvatskih repozitorija je manji, ali postoje reprezentativni primjeri koji mogu poslužiti kao model za daljnji razvoj.

13:00-14:30 Okrugli stol: Informacijska pismenost u kontekstu istraživačkoga rada (Moderator: izv. prof. dr. sc. Sonja Špiranec)
Panelisti:
dr. sc. Maja Jokić, prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, izv. prof. dr. sc. Sonja Špiranec, Iva Melinščak Zlodi
Svrha ovoga razgovora jest propitati uzajamnu povezanost informacijske pismenosti i fenomena znanstvene komunikacije u novim informacijskim prostorima, te na temelju analize promjena u informacijskim prostorima i modaliteta u obrascima znanstveno-istraživačkoga rada utvrditi glavna problemska i tematska težišta informacijske pismenosti u kontekstu znanstvene komunikacije i samoga znanstveno-istraživačkog rada.