ECTS coordinator

Naziv doktorskoga studija:
Informacijske i komunikacijske znanosti
Voditelj doktorskoga studija:
prof. dr. sc. Sonja Špiranec
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Zamjenik voditelja:
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Administrativni tajnik studija:
dr. sc. Ivan Dunđer
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Poslijediplomska referada:
Biserka Pešec
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it., 01/4092-024
Znanstveno područje:
Društvene znanosti
Polje:
Informacijske i komunikacijske znanosti

O doktorskom studiju:
Doktorski studij Informacijske i komunikacijske znanosti najviši je stupanj znanstvenoga usavršavanja iz područja i grana koje pokriva (informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, arhivistika i dokumentalistika, muzeologija, komunikologija, odnosi s javnošću, masovni mediji, novinarstvo, leksikografija i enciklopedistika), a usmjeren je osposobljavanju za najsloženije znanstvenoistraživačke i stručne poslove te karijeru temeljenu na istraživanju u akademskom sektoru, u industriji, javnom sektoru ili privatnim tvrtkama.

Studij se odvija u tri akademske godine. U prva četiri semestra student sluša i polaže obvezne (sveukupno 4) predmete, radi na izbornim istraživačkim temama (sveukupno 4) te aktivno radi s mentorom na znanstvenim projektima i znanstvenim člancima. U zadnja dva semestra težište se stavlja na samostalan znanstveni rad i rad na doktorskoj disertaciji.
Program studija strukturiran je prema modularnim načelima, pri čemu su sadržaji razvrstani u 4 osnovna modula: 1) znanstvene teorije, 2) metodologija, 3) istraživačke teme, te 4) transferne/prenosive vještine, što osigurava dinamičnost studija i cjelovit pristup razvoju karijere doktoranda.

Polje informacijskih i komunikacijskih znanosti ima snažan interdisciplinarni potencijal koji je glavna odrednica programa doktorskog studija Informacijske i komunikacijske znanosti. Sadržaji studija usmjereni su na istraživanje interakcija između ljudi, podataka/informacija/medijskih sadržaja, digitalnih tehnologija i društva te na konceptualizaciju i razvoj suvremenih informacijskih i medijskih sustava koji podupiru takve interakcije. Takva istraživanja svojim rezultatima doprinose razvoju kapaciteta pojedinaca, organizacija (obrazovanja, baštinski i javni sektor, gospodarstvo) i društva za učinkovito i smisleno upravljanje, korištenje i priopćavanje podataka, informacija i medijskih sadržaja.

Trajanje studija: doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti traje tri godine (šest semestara), ima opterećenje od 180 ECTS bodova.
Završetkom studija stječe se akademski naziv doktora informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Uvjeti za upis:

  • Završen sveučilišni diplomski studij iz društvenoga ili humanističkog područja s prosjekom ocjena najmanje 3,5 i preporukama;
  • Dvije preporuke sveučilišnih profesora;
  • Motivacijsko pismo;
  • Osobe sa završenim diplomskim studijem iz drugih znanstvenih područja mogu se upisati na studij uz dodatne obveze koje određuje Vijeće doktorskoga studija;
  • Za osobe koje su studirale po studijskom sustavu prije 2005. i stekle magisterij znanosti Vijeće doktorskoga studija odlučit će o smanjivanju obveza na doktorskom studiju.

Istraživačke kompetencije koje polaznik stječe:

Program doktorskog studija potiče istraživačke kompetencije na sljedeće načine:

  • U sklopu svakog predmeta od doktoranda se traži da napravi doprinos u obliku preglednog rada i/ili nacrta istraživanja, vezano uz odabranu temu.
  • Doktorandi se uključuju u projektnu aktivnost kroz sudjelovanje na projektima gdje dio spoznaja i generičkih vještina stječu radeći na projektima.
  • U sklopu doktorskog studija postoje i predmeti Znanstveno-istraživački rad i predmet Istraživačke metode u informacijskim znanostima koji je izravno posvećen razvoju istraživačkih kompetencija.
  • Doktorande se potiče da sudjeluju u radionicama i na doktorskoj konferenciji, gdje međusobno prezentiraju svoje planove istraživanja i ispituju svoja dostignuća u okruženju kolega i nastavnika i na taj način dobivaju povratnu informaciju o radu.
  • Doktorande se potiče na sudjelovanje na međunarodnim konferencijama gdje izlažu svoje radove gdje vježbaju i generičke vještine ali i provjeravaju svoje istraživačke kompetencije.
  • Dio obveza na doktorskom studiju obuhvaća i znanstveno publiciranje te sudjelovanje na znanstvenim konferencijama.
  • U sklopu doktorskog studija postoje i predmeti i radionice znanstveno istraživačkih metoda i predmeti koji se bave upravljanjem projektima, što studentima omogućuje svladavanje vještina i usvajanje znanja za različite istraživačke, profesionalne i poslovne mogućnosti.

Cijena studija (po semestru):
10.000,00 kn

Mrežna stranica studija:
http://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/studij/poslijediplomski-doktorski-studij

Četvrta konferencija doktoranada

Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti

 

Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira Četvrtu konferenciju doktoranada Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti koja će se održati u subotu, 19. studenoga 2016.

Datum Konferencije:

19.11.2016., s početkom u 8:00 sati

Mjesto održavanja Konferencije:

dvorana D1

(http://hydra.ffzg.hr/planfakulteta/plan.swf)

Obavezna prijava za sudjelovanje:

Prijave za prisustvovanje Konferenciji su otvorene sve do nedjelje, 13.11.2016. u 23:55 sati.

Prijaviti se možete ovdje: https://goo.gl/forms/uQTAPP0UAUOfv3Ed2

Prijava je besplatna za doktorande Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti.

Nastavnici, mentori te članovi povjerenstava se ne trebaju prijavljivati.


Program Četvrte konferencije doktoranada

Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti

subota, 19. studenoga 2016.

08:00-08:45

Registracija sudionika

08:45-09:00

Otvaranje Konferencije i uvodno izlaganje

09:00-10:00

Javno predstavljanje doktorske teme

Tamara Kunić: Participativno novinarstvo i govor mržnje na portalima hrvatskih dnevnih novina

(prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar)

10:00-11:00

Javno predstavljanje doktorske teme

Anđelka Raguž: Uloga suvremenih medija u životu hrvatske obitelji

(doc. dr. sc. Jelena Jurišić)

11:00-11:30

Javno predstavljanje doktorske teme

Dubravka Čanić: Informacijske potrebe učenika strukovnih škola

(prof. dr. sc. Ana Barbarić)

11:30-12:00

Javno predstavljanje doktorske teme

Silvio Lebinac: Model projektnog pristupa zaštiti sadržaja novina

(prof. dr. sc. Ana Barbarić)

12:00-13:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Vanesa Varga: Uloga društvenih medija u promociji i zaštiti prava životinja

(prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar)

13:00-14:00

Pauza za ručak

14:00-15:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Sara Librenjak: Tehnologija u učenju i podučavanju japanskog i korejskog jezika

(doc. dr. sc. Kristina Kocijan)

15:00-16:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Ivana Miloloža: Komunikacijsko-informacijska obilježja šutnje u hiper osobnoj komunikaciji

(prof. dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić)

16:00-17:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Sandra Kučina Softić: Spremnost i motivacija nastavnika na primjenu e-učenja u visokom obrazovanju

(prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić)

17:00-18:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Mateja Plenković: Studentske navike korištenja dnevno informativnih portala i sklonost prihvaćanju populizma

(prof. dr. sc. Danijel Labaš)

18:00-19:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Davorin Valenčić: Standardi upravljanja konfiguracijskim podacima računalnih mrežnih uređaja sustava visoke raspoloživosti

(prof. dr. sc. Vladimir Mateljan)

Kolegij: Konvergencija medija
izv. prof. dr. sc. Mato Brautović
doc. dr. sc. Domagoj Bebić


Utjecaj sveprisutne digitalizacije i internetizacije doveli su do miješanja medija, telekomunikacija i računalne tehnologije kreirajući novi oblik medijski posredovanog komuniciranja u digitalnom obliku, odnosno do medijske konvergencije. Prema Henry Jenkinsu (2006), medijska konvergencija je proces u tijeku koji se odvija na različitim presjecištima medijskih tehnologija, industrija, sadržaja i publika.


Kolegij Konvergencija medija razmatrati će medijsku konvergenciju s aspekta tehnološke konvergencije, ekonomske konvergencije i novinarske konvergencije s posebnim fokusom na konvergenciju tisak / radio / TV / web /mobilne sadržaje koji mijenjaju novinarstvo i medijsku industriju u cjelini. Dio predavanja odnositi će se na tehnološku konvergenciju, odnosno, na spajanje različitih elektroničkih uređaja ili platformi i promjene u upotrebi opreme za dobavu informacija i pristup informacijama te načinu prezentacije sadržaja (analogno/digitalno; računalne mreže-internet).


Drugi dio predavanja odnositi će se na ekonomsku konvergenciju koja se manifestira kroz spajanje medijskih industrija (AOL Time Warner), suradnji i koordinaciji medijski kompanija radi ostvarivanja sinergijskog učinka. Poseban fokus biti će dan međusobnoj promociji i razmjeni sadržaja.
Treći dio kolegija odnositi će se na novinarsku konvergencija u kontekstu korištenjem svih medija do njihovog potpunog potencijala kako bi se ostvarila raznovrsnost i povećao doseg korištenjem multiplatformskog oblika izdavaštva.
Na kolegiju će se također razmatrati i fragmentacija publike medija, regulacija konvergentnog medijskog djelovanja, demokratizacija medijske proizvodnje – korisnički sadržaj, medijski menadžment i njegova uloga u multiplatformskom izdavaštvu - integriranoj redakciji.


Cilj kolegija upoznati polaznike s konvergencijom medija, te s tim kako se to odražava na medije i medijske djelatnike. Polaznici će nakon odslušanog kolegija i položenog ispita moći razvijati i upravljati novim digitalnim sadržaje, izgraditi vještine i resurse povezan uz konvergenciju medija te prilagoditi svoje iskustvo novim promjenama u medijskoj industriji.

Kolegij: Mobilni mediji
izv. prof. dr. sc. Mato Brautović
doc. dr. sc. Domagoj Bebić

 

Mobilni mediji je kolegij koji će se baviti promjenama u društvu općenito i medijskoj industriji koje su nastale upotrebom mobilnih tehnologija – mobiteli, pametni telefoni i tablet računala.

 

Mobilni telefoni danas predstavljaju najprisutniju tehnologiju koja se koristi bez obzira na društveni, politički status. Iz primjene te tehnologije proizlazi niz efekata i posljedica. U pokušaju da se prilagode novom medijskom okruženju medijske kompanije u svoje poslovanje sve više uvode i mobilne strategije – gdje se mobilni telefoni i tablet računala, pored lokalizacije i prilagodljivosti, glavni smjer razvoja suvremenih medija. Kolegij će obrađivati povijest mobilnih komunikacijskih tehnologija s posebnim fokusom na Hrvatsku i Jugoistočnu Europu. Razmatrati će se primjena tih tehnologija u privatnom i javnom prostoru, uloga mobilnih uređaja u organizaciji i osjećaju vremena te važnost mobilnih uređaja u društvenim mrežama i odnosima među ljudima, uloga mobilnih uređaja u građanskom aktivizmu i civilnom društvu te upotreba u novinarstvu. Poseban fokus biti će dan pametnim telefonima i tablet računalima kao platformama za distribuciju medijskog sadržaja. U sklopu ovog dijela predavanja, razmatrati će medijske strategije, dizajn za mobilne uređaje, izrada mobilnih aplikacija i stranica, izrada sadržaja za mobilne uređaj te budućnost mobilnih uređaja. Kolegij će završiti setom predavanja koji su vezani uz poslovne modele koji proizlaze iz mobilnih strategija.

 

Cilj kolegija je upoznati polaznike s mobilnim tehnologijama i posljedicama primjene tih tehnologija na pojedinca i društvo općenito. Polaznici će nakon odslušanog kolegija i položenog ispita moći odgovoriti na pitanja kako su mobilni uređaji promijenili medijsko okruženje i kako opstati u novonastalim prilikama te kako odbrati i uvesti mobilne strategije u poslovanje.

 

Naziv kolegija: Integrirani informacijski sustavi (IIS)
Nastavnik: doc. dr. sc. Ljerka Luić, viši znanstveni suradnik

Prezentacija kolegija (PDF)


Kompetencije nastavnika: Hrvatska znanstvena bibliografija (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=282064)
Ustanova (50% zaposlenja): Veleučilište u Karlovcu (http://pregledi.mzos.hr/UstanoveDetails.aspx?id=217)


Sažetak kolegija:

1) Semantika informacijskih sustava.

Elementi sustavnog pristupa izgradnje i razvoja integriranih informacijskih sustava (IIS).

Procjena značaja IS-a za pojedini organizacijsko sustav (arhivi, muzeji, knjižnice, medijske i obrazovne institucije).

Obilježja primjene integriranih informacijskih sustava u različitim organizacijskim sustavima.

 

2) Integracija.

Integrirani organizacijski elementi, procesi, aplikacije i podaci.
Informacijsko-komunikacijska integracija na mikro i makro društveno-komunikacijskoj razini.
Informacijska inteligencija, informacijsko smeće, društveno-humanistički aspekti integracije.


3) Strateško planiranje integriranih informacijskih sustava, SP-IIS.

Pojam, vrste i procesi SP-IIS-a.
Faze, koraci, metodike, metode, modeli i tehnike SP-IIS-a.
Upravljanje integriranim informacijskim sustavima informacijske baštine.


4) Dizajniranje modela IIS.

Interdisciplinarni pristup znanstvenom izučavanju modela integriranih informacijskih sustava.
Definiranje čestica i varijabli modela, društvenih i vremenskih dimenzije poravnanja.
Primjer razvoja modela, provedbe znanstvenog istraživanja, modeliranja i dizajniranja IIS modela.
Komparativna analiza primjene informacijske baštine u različitim djelatnostima njena očuvanja.


5) Zaključci.

Rezime glavnih sadržaja prezentiranih tijekom predavanja.
Odabir teme seminara, izrada koncepta znanstvenog rada, diskusija o mogućim temama doktorskog rada.

 

Literatura:
1. Valacich, Joe; Schneider, Christoph: Information Systems Today: Managing in the Digital World / Five Edition, Publisher: Prentice Hall, New Jersey, 2012 (book)
2. Galliers, Robert D., Leidner Doroty E.: Strategic Information Management: Challenges and Strategies in Managing Information Systems, / Fourth Edition, Publisher: Routledge, New York, 2009 (book)
3. Luić, Ljerka; Bojović, Miroslav: Effect of ICT on the Social Dimension of Short-Term and Long-Term Alignment of the Participants in the Construction of a Knowledge Society”/ AMR, Volume 601, pp 508-513 // Publisher: Trans Tech Publications, Switzerland, 2013 (scientific paper)
4. Luić, Ljerka; Boras, Damir: Strategic Planning of the Integrated Business and Information System / Proceedings of the 32th International Conference on Information Technology Interfaces, ITI 2010, pp 489-494 // Croatia, 2010 (scientific paper)
 
Referentni međunarodni studiji/program na kojima se temelji predavanje:
1. University of Oxford, UK; Study: Ph.D. in Information, Communication and the Social Sciences
Courses: http://www.oii.ox.ac.uk/teaching/dphil/
2. University of Ljubljana, Slovenia; Study: Ph.D. of social informatics
Courses: http://english.fdvinfo.net/index.php?fl=0&p1=300&p2=362&p3=0&id=454
3. Dakota State University, USA; Study: Doctor of Science in Information Systems
Courses: http://www.dsu.edu/doctor-of-science/dsis-knowledge-courses.aspx